'Nema tu nikakve prevelike mudrosti, predsjedniku ćemo reći isto što i premijerki, a razlika će se vidjeti samo u tome hoće li biti snage da se to konačno i učini. Najveći problem Hrvatske nije nedostatak ideja i znanje, nego nečinjenje', objašnjava predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak, jedan od dvanaest članova Gospodarskog savjeta Predsjednika Republike.

Tri su stvari na kojima Kuštrak u ime poslodavaca već dugo inzistira, a predložit će i Josipoviću da za njih digne svoj glas, ukidanje kriznog poreza i parafiskalnih nameta te smanjenje PDV-a, pa čak i nekih trošarina. Predsjednik bi, po Kuštrakovom uvjerenju, trebao poticati Vladu i da stimulira privatni sektor na nove investicije.

'Za početak, bilo bi dobro da se ukine oporezivanje reinvestirane dobiti i tako stimulira pokretanje novog investicijskog ciklusa. Ukidanje kriznog poreza i smanjenje paraporeza i trošarina oporavilo bi privatnu potrošnju', navodi Kuštra u izjavi za Novi list.

Prvi čovjek T-HT-a Ivica Mudrinić, također jedan od onih koje je novi predsjednik odabrao u svoj gospodarski tim, slaže se s Kuštrakom da je najveći problem gospodarske politike što svi savjeti ostaju mrtvo slovo na papiru.

'Želju Predsjednika da formira gospodarski savjet vidim kao potez koji će pokazati da treba stvoriti široki konsenzus, pridobiti potporu svih bitnih čimbenika, pa i Predsjednika Republike, za provođenje onih poteza bez kojih nema iskoraka iz gospodarske krize', iznosi Mudrinić svoju viziju uloge predsjednikovog Gospodarskog savjeta. Prvi potez, smatra, mora biti postizanje konsenzusa svih političkih, gospodarskih i društvenih čimbenika o potrebi ekonomskog zaokreta. Potom treba pristupiti izradi nove ekonomske strategije Republike Hrvatske, a prioritetno je da država već u sljedećih pola godine obznani što su njezini ključni infrastrukturni projekti i što namjerava raditi i poticati, kako bi se gospodarski sektor znao postaviti.

Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi smatra da na prvom mjestu treba kontinuirano inzistirati na nastavku beskompromisne bitke protiv korupcije i kriminala.

'Činjenica je da upravo korupcija odnosi Hrvatskoj, prema nekim procjenama, i do 15 milijardi kuna na godišnjoj razini. To je ogroman novac!' kaže Tedeschi. On se zalaže i za hitnu depolitizaciju velikih državnih monopola, poput Hrvatskih šuma ili Hrvatskih voda.

'Pod depolitizacijom ne mislim nužno na privatizaciju, nego na prekid prakse da se ključne pozicije u najvažnijim državnim tvrtkama dijele po političkom ključu. Tu se moraju dovesti sposobni menadžeri. Sramota je da te tvrtke, koje raspolažu nevjerojatnim bogatstvom, svi mi moramo financirati dotacijama iz proračuna umjesto da one svake godine pune državnu blagajnu', kaže Tedeschi. Dio tvrtki u kojima država ima udjele, poput Croatia osiguranja, turističkog portfelja ili Podravke, trebalo bi, smatra Tedeschi, privatizirati brzo i transparentno. Dosadašnji vlasnički model u tim kompanijama pokazao se neuspješnim, a odgađajući privatizaciju i transformaciju poslovanja u narednom periodu će samo stagnirati, smatra.

Državno vlasništvo koje se odnosi na infrastrukturu treba staviti u funkciju donošenja dobiti bilo putem koncesija, primjerice za autoceste, ili putem javno-privatnog partnerstva.

Aktualni sustav poticaja, nastavlja, nužno je kritički preispitati.

'Poticaji mogu ići samo na određeni rok i s jasno postavljenim ciljem koji se putem tih poticaja u određenim gospodarskim granama mora postići. Ne samo da je besmisleno, nego je i štetno, ukrcavati ogromne količine novca onima koji nisu i nikada neće biti konkurentni. Treba pomagati u razvoju onima koji jesu konkurentni ili to uz određenu pomoć mogu u kratkom roku postati', zaključuje Tedeschi.