Čelnici EU-a okupili su se u srijedu navečer na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi pokušali dogovoriti rješenje za dužničku krizu u eurozoni, što uključuje trajno rješenje za Grčku, jačanje obrane od širenja krize i jačanje bankarskog sektora.
Najprije se sastaju čelnici svih 27 zemalja članica, a nakon njih samo šefovi država ili vlada 17 zemalja eurozone. Summit 27-orice trebao bi trajati samo sat vremena, dok za sastanak 17-orice nema predviđenog roka i ne isključuje se mogućnost da se odulji kasno u noć.
Predsjednik euroskupine, tijela koje okuplja ministre financija eurozone, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izjavio je prije sastanka kako očekuje opipljive rezultate, ali ne i sve detalje, što bi moglo značiti da će biti još sastanaka. Ovo je već drugi summit u razdoblju od tri dana - u nedjelju su se također okupili europski čelnici kako bi se pokušali približiti dogovoru.
Svi se slažu da treba naći održivo rješenje za Grčku otpisivanjem dijela njezina duga, da treba dokapitalizirati banke kako bi mogle amortizirati gubitke na grčkim obveznicama i povećati zaštitnu moć europskog fonda za financijsku stabilnost kako se kriza ne bi proširila i na druge zemlje, u prvom redu na Italiju. Ali, do konačnih odluka treba naći odgovore na mnoga pitanja tako da pozitivan ishod nije zajamčen.
"Treba još puno problema riješiti i pregovarati, dakle posao još nije završen", izjavila je po dolasku njemačka kancelerka Angela Merkel.
"Približavamo se istini, danas moramo donijeti opipljive odluke, ali sigurno nećemo imati sve pojedinosti", rekao je Juncker po dolasku na summit.
Kancelarka Merkel došla je u Bruxelles s jakim mandatom njemačkog saveznog parlamenta da brani njemačko stajalište o jačanju europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF).
Najviše je nedoumica kako pojačati kreditnu sposobnost EFSF-a, a da se pritom ne povećavaju jamstva država članica. Zaštitna moć toga fonda treba se povećati "učinkom poluge", ali se treba dogovoriti kakva će ta "poluga" biti.
Njemačka je uspjela nametnuti svoje stajalište i iz toga isključiti Europsku središnju banku, što je tražila Francuska. Pariz je tražio da se EFSF registrira kao banka koja bi mogla neograničeno posuđivati od Europske središnje banke, dok Nijemci nisu htjeli ni čuti za to jer bi to značilo tiskanje novca i inflaciju.
"Eurozona mora iskoristiti prigodu koju nudi ova kriza, jer će u suprotnom uslijediti neuspjeh", rekla je Merkel.
Britanski premijer David Cameron pozvao je svoje partnere da pronađu "najcjelovitije moguće rješenje za dužničku krizu", jer je to u interesu i Velike Britanje iako nije dio eurozone.
Što se tiče dokapitalizacije banaka, postignuta je suglasnost da se stopa adekvatnosti kapitala podigne na devet posto. Prema nacrtu izjave čelnika zemalja članica, banke bi trebale postići tu stopu do 30. lipnja 2012. godine. Do novog kapitala banke bi trebale doći sljedećim redoslijedom: najprije bi same trebala pokušati naći taj novac na financijskom tržištu, ako to ne uspije onda se obraćaju vladama u svojim državama, a zadnja je mogućnost obraćanja europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF).
Zemlje EU-a su se u srpnju dogovorile da pojačaju otpornost banaka i propisale da banke moraju u rezervi imati sedam posto vlastitih sredstava do 2019. godine. Međutim, sada se traži devet posto i to ubrzano jer je potrebno osigurati da banke prežive gubitke na grčkim obveznicama.
U dokumentu se ne spominje iznos potreban za dokapitalizaciju banaka, iako su prošli tjedan ministri financija zaključili da će biti potrebno 108 milijardi eura.
Točan iznos će ovisiti o tome u kojem će postotku privatni sektor pristati na otpis grčkih dugova.
