Premda je Zapad nedavno donirao Ukrajini novu rundu paketa vojne pomoći, uključujući milijarde dolara vrijedna oklopna vozila i sustave protuzračne obrane, SAD pokušava pronaći nove izvore oružja ruske proizvodnje, s kojima su otprije upoznati ukrajinski branitelji, čime bi se znatno smanjilo vrijeme potrebno za obuku Ukrajinaca. Budući da je to osobito važno zbog moguće predstojeće ruske ofenzive, Washington se obratio pojedinim latinoameričkim državama kako bi ih uvjerio da se odreknu svog naoružanja ruske proizvodnje i pošalju ga u Kijev.

O toj zamisli nedavno je govorila zapovjednica SOUTHCOM-a, generalica Laura Richardson, na forumu nazvanom 'O sigurnosti u Americi'. Pritom je kazala da, osim Venezuele, Nikaragve i Kube, koje imaju najbliže vojne veze s Moskvom i koje su pod američkim sankcijama, još sedam latinoameričkih država u svojem arsenalu ima oružje ruske proizvodnje. Premda ih Richardson nije imenovala, riječ je o Brazilu, Ekvadoru, Kolumbiji, Meksiku, Urugvaju, Peruu i Argentini, a rusko oružje u naoružanjima tih država uključuje borbene zrakoplove i helikoptere, tenkove, oklopna vozila, višecijevne raketne i prijenosne protuzračne sustave.

No nekoliko latinoameričkih predsjednika odbilo je američke prijedloge. Kolumbijski ljevičarski predsjednik Gustavo Petro otkrio je da je SAD pokušao s pritiskom, ali je on odbacio mogućnost suradnje s Washingtonom, naglasivši da je Bogota za mirno rješenje sukoba. Brazilski, također ljevičarski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva odbio je Njemačkoj prebaciti streljivo za tenkove Leopard 2, nedavno odobrene za donaciju Ukrajini.

Latinoamerička odbijenica Washingtonu

Lula je, inače, suosnivač bloka BRICS, koji čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika. Dugo je pozivao na multipolarni svijet te osudio zapadne vlade zbog raspirivanja nasilja u Ukrajini umjesto poticanja mirovnih pregovora. U razgovoru za magazin Time u svibnju 2022. Lula je istaknuo da je ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski 'jednako odgovoran za rat kao i Putin, jer u ratu nema samo jednog krivca'. I meksički progresivni predsjednik Andrés Manuel López Obrador oštro je kritizirao slanje vojne opreme u Ukrajinu i ponudio održavanje mirovnih pregovora za okončanje sukoba.

Zapad je dobio odbijenicu i od Argentine, koju je krajem siječnja posjetio njemački kancelar Olaf Scholz kako bi tamošnjeg predsjednika Alberta Fernándeza nagovorio da Ukrajini pošalje vojnu opremu. Fernández je to odbio i izjavio da 'Argentina i druge latinoameričke zemlje ne planiraju isporučivati oružje Ukrajini ili bilo kojoj drugoj zoni sukoba'.

Fernández je kritizirao Rusiju zbog invazije na Ukrajinu, ali je pozvao na prekid rata, a ne eskalaciju sukoba. Valja podsjetiti da je Fernándezova vlada ojačala veze Argentine s Kinom i Rusijom, pridruživši se pekinškoj inicijativi Pojas i put, koji se smatra novim Putem svile, i to zbog duga od 44 milijarde dolara prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), kojim dominira SAD. Uz to, Argentina je podnijela zahtjev za pridruživanje proširenom bloku BRICS+, a sudjelovala je na virtualnim sastancima na vrhu BRICS-a 2022., i to na poziv Kine.

Pentagon na mukama

Brazilu, Argentini, Meksiku i Kolumbiji u odbijanju američkog prijedloga pridružile su se i Bolivija te Honduras. Još ranije su socijalističke vlade u Venezueli, Nikaragvi i Kubi okrivile širenje NATO-a i uplitanje SAD-a za izazivanje rata u Ukrajini. Nakon što je Washington naišao na nerazumijevanje u Latinskoj Americi, iz SOUTHCOM-a su poručili da su spremni mogućim obrambenim partnerima ponuditi mogućnost kupnje ili primanja američke obrambene opreme, koju Pentagon smatra boljom alternativom.

Drugi najviši američki dužnosnici nagovijestili su važnost pružanja opreme ruske proizvodnje, već poznate ukrajinskim vojnicima. Pritom su upozorili da možda neće biti moguće u potpunosti uvježbati ukrajinske snage na novim zapadnim sustavima na vrijeme kako bi se suprotstavili mogućim ruskim ofenzivama u nadolazećim mjesecima. Načelnik Združenog stožera američke vojske, general Mark Milley, poručio je nakon sastanka s kijevskom kontaktnom skupinom u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj da će uvježbavanje Ukrajinaca ići jako teško i sporo.

'To će biti vrlo, vrlo težak posao. Ukrajinci imaju osoblje, ali moraju biti obučeni. Ako pogledate vrijeme i teren, možete vidjeti da imate relativno kratko vrijeme da izvršite oba ključna zadatka. Mislim da se to može učiniti, ali smatram da će biti izazovno', optimističan je Milley.

Prema podacima londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) i štokholmskog Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), čak sedam latinoameričkih država, osim Kube, Venezuele i Nikaragve, ima oružane sustave identične ili slične onima koje tradicionalno koristi ukrajinska vojska.

Od prijenosnih MANPADS-a do superpokretljivih lovaca

Peru, koji je počeo uvoziti sovjetsko oružje 1970-ih pod nacionalističkim vojnim režimom generala Velasca Alvarada, ima u svojem naoružanju 11, a naručio je još osam višenamjenskih helikoptera tipa Mi-17. Otprije ima i 16 borbenih helikoptera tipa Mi-24 i Mi-35, a peruansko ratno zrakoplovstvo naoružano je s devet borbenih aviona tipa MiG-29S i 18 jurišnih Su-25UB. Kopnena vojska Perua pak ima i nekoliko desetaka višecijevnih raketnih sustava Grad, kakve ima i Ekvador, a posjeduje i borbena vozila BMP-3 i amfibijska oklopna vozila MT-LB.

Ta vozila ima i Urugvaj, naoružan s 15 tenkova Tiran-5, izraelskom modifikacijom ruskog T-55, dok se Peru može pohvaliti i ruskim raketnim sustavom zemlja zrak tipa S-125, nekih 35 samohodnih protuzračnih topova te oko 80 vučenih protuzračnih topova. Bolivija ima 22 višenamjenska lovca Su-30MK2 i šest helikoptera u inačicama Mi-8 i Mi-17, a Venezuela 24 Su-30MK2, pet Mi-17V-5 te dva Mi-171 u VIP inačici. Treba reći da Venezuela ima i dugodometne sustave zemlja-zrak S-300 te stotinjak tenkova T-72M1.

Nikaragva u sastavu svojeg ratnog zrakoplovstva ima osam MiG-ova 29, 18 helikoptera Mi-24P te 10 višenamjenskih Mi-17 i tri Mi-8, a ne tako davno nabavila je pedesetak tenkova tipa T-72B1. Premda Meksiko temelji svoje ratno zrakoplovstvo na američkoj opremi, u svojem sastavu ima 18 Mi-17, dok Kubu i njezine MiG-ove 21, 23 i 29 te helikoptere Mi-8 i Mi-24 ne treba uzimati ozbiljno s obzirom na prirodu odnosa Washingtona i Havane.

Američka ponuda koja se ne odbija

U velikom broju latinoameričkih zemalja također postoji velik broj ruskih prijenosnih protuzračnih obrambenih sustava (MANPADS). Primjerice, Brazil i Ekvador koriste stotine ruskih prijenosnih projektila zemlja-zrak Igla, s time da je Brazil dobio moderne sustave Igla-S. Stručnjaci smatraju da kompaktnost i mobilnost čine te sustave ključnima za ukrajinsko održavanje ofenziva.

Pojedini vojni analitičari smatraju da bi SAD mogao uvjeriti poneke latinoameričke države da doniraju oružje ruskog porijekla Ukrajini. Pritom ocjenjuju da bi Washington trebao ponuditi poticaje, bilo u gotovini, bilo nekoj drugoj vrsti sigurnosnih aranžmana kojima bi se popunila praznina u arsenalima donatora. Analitičari ukazuju na to da je SAD pod velikim pritiskom da poveća proizvodnju kako bi zadovoljile prijeteće nestašice i u toj državi.

Ipak, dodaju da bi ruski utjecaj na neke od ovih zemalja Srednje i Južne Amerike mogao popustiti. Stručnjaci, naime, podsjećaju da je Rusija izgubila ogromnu količinu opreme u Ukrajini i treba obnoviti opskrbu vlastitih snaga pa će joj biti vrlo teško ponuditi oružje za izvoz. To je ujedno velika prilika za SAD da oslobodi ove zemlje oslanjanja na ruske oružane sustave te iskoristi situaciju i proširi zonu svog utjecaja.