Forum je 6. i 7. ožujka okupio u Zagrebu više od stotinu stručnjaka iz devetnaest država, od Estonije do SAD-a, ukazavši na potrebu povezivanja državnog, javnog, privatnog i akademskog sektora u procesima planiranja, zaštite i održavanja u slučaju ugroze nacionalne i kritične infrastrukture.

Institut za istraživanje hibridnih sukoba i Udruga sv. Juraj u čijoj se organizaciji dva dana raspravljalo o svojstvima otpornosti i obnovljivosti NKI-a, predstavili su u srijedu na konferenciji za novinare aktivnosti, uzimajući u obzir izlaganja stručnjaka i uspoređujući ih sa stanjem u Hrvatskoj.

Drže da u vrijeme ubrzanih globalizacijskih procesa i novih sigurnosnih izazova, kao i izvora nestabilnosti, nije moguće govoriti o zaštiti NKI-a izvan međunarodnog konteksta i multidisciplinarnog pristupa temeljenog na različitim iskustvima u radu na unaprjeđenju njezine sigurnosti.

Forum je također ukazao na važnost razvijanja svijesti stanovništva o potrebi zaštite i očuvanja NKI-a kao temelja sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini, o čemu govore i zaključci skupa NATO saveza održanog prošle godine u Varšavi.

Kao jedan od ključnih ciljeva procesa ističu sposobnost civilnih institucija za uključivanje u zaštitu i oporavak NKI-a od svih vrsta ugroza, primjerice klimatskih i prirodnih nepogoda, cyber i hibridnih ugroza, političke nestabilnosti, tehnoloških incidenata ili ratova.

Pročelnik gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić kazao je međutim da postojeća organizacijska rješenja nisu zaživjela u predviđenoj mjeri, a kako stvar ne funkcionira najbolje pokazuje slučaj poplave u Gunji i Slavoniji. 'Svi su  pričali o civilnoj zaštiti, ali je bila nevidljiva. Vidjeli smo vojsku koja je, umjesto zadnja, bila prva linija jer drugo nije funkcioniralo', rekao je Kalinić.

Osim osnivanja središnjeg kontaktnog ureda, Forum je ukazao i na potrebu čvršćeg uvezivanja nacionalne i kritične infrastrukture država obuhvaćenih unutar EU-a, ali i unutar inicijative Jadran, Baltik, Crno more.

'Živimo u turbulentnim vremenima, postoji kletva 'dabogda živio u zanimljivim vremenima', mi evidentno živimo u vremenima maksimalne nesigurnosti, smatram da je Hrvatska nepripremljena za ugroze 21. stoljeća', rekao je Kalinić.

Smatra da je Hrvatska toliko informatički zaostala da, ne da se nije u stanju obraniti, nego čak nije u stanju prepoznati da se cyber napad uopće vrši. Hrvatska se, prema njegovom mišljenju, zabetonirala negdje u 1950. u svim segmentima, od sveučilišta naniže.

'Imali smo sigurnosni forum s ljudima iz svijeta, imate Izraelce, Dance,  Nijemce koji se trude biti u skladu s vremenom. Kad bi Izrael funkcionirao kao Hrvatska ne bi ga bilo za 15 minuta', rekao je.

Jedna od ključnih stvari, kaže Kalinić, je i ta da će Državna uprava za zaštitu  i spašavanja morati pristupiti  promjenama i to u smislu da postane državna uprava za zaštitu nacionalne kritične infrastrukture i civilne zaštite.