Zakon su predložili HSS i HDZ, a u Saboru ga je predstavio Andrija Hebrang (HDZ): 'To je zakon koji ne politizira, ne ulazi u pravosudnu odgovornost, to je zakon koji samo i jedino želi žrtvi dati dostojanstvo koje zaslužuje na temelju međunarodnih ugovora i na temelju civilizacijskih normi.'

'Radi se dakle o onim žrtvama čije kosti izviru gdje god se zaore hrvatska zemlja. Dosad je otkriveno neslužbeno, jer se službeno ne evidentira, oko 980 nalazišta kostiju iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata', rekao je Hebrang i svima koji govore 'nemojte se vraćati u prošlost' poručio da zapravo negiraju našu budućnost koja se, kaže, temelji na pomirbi.

'Radi se o žrtvama koje su ubijene bez suđenja. Tu su bili razvojačeni vojnici, dakle bez oružja. Tu su bili civili, žene, djeca, svi oni su ubijeni bez suda. Koliko je bilo takvih žrtava? Ne znamo zato što su izvori različiti', kazao je Hebrang.

Hebrang je citirao obavijesti kabineta maršala Josipa Broza Tita nakon završetka Drugog svjetskog rata da je Tito primio depešu o predaji 200 tisuća Jugoslavena na granici. Zatim podatak o 250 tisuća izbjeglica u Zagrebu i 'najstrašniji podatak': 'Aleksandar Ranković '51. kaže da je kroz naše zatvore od '45. do '51. prošlo 3.777.776 zatvorenika, dok su ih likvidirali 586 tisuća na području cijele Jugoslavije.'

HDZ i HSS predlažu da se osnuje ured pri Vladi koji bi imao zadatke otkrivati neotkrivena grobišta, dostojno ih obilježiti, a županije bi ta obilježja trebale održavati. 'Današnja situacija je tipična za neciviliziranu sredinu, a ne civiliziranu', naglasio je Hebrang.

'Ta grobišta su maknuta u stranu, kad se otkriju kosti, zatrpaju se, ne diraj, ne znamo što ćemo s tim. Pronalazak i obilježavanje grobova je cilj ovog zakona', zaključio je i rekao da ostaje problem žrtava Domovinskog rata koje su nestale. 'Znamo da je 1060 još nepoznatih mjesta pokopa samo na hrvatskoj strani, da ih je oko 500 na strani pobunjenih Srba. To su problemi koji se moraju rješavati.'

IDS-ov Damir Kajin ustvrdio je da su mnoge nevine žrtve poginule nakon Drugog svjetskog rata i da počinitelje treba otkriti. Ipak, podsjetio je da je predvodnik zbjega prema Bleiburgu bio ubojica i ratni zločinac Maks Luburić: 'Treba lučiti krvnike i nedužne. Da parafraziram bivšeg predsjednika Mesića, jednom je otprilike rekao da su u Jasenovcu stradali svi nedužni, ali na križnim putovima stradali su i mnogi krivi.'

Kajin je izazvao val ispravaka netočnih navoda zbog izjave: 'I kad sam već kod ovog Bleiburga, ono što se tamo često zna dešavati, i to pod pokroviteljstvom ovog Sabora, ja mislim da bi trebalo okončati. Treba se pokloniti žrtvama na križnim putovima, ali isto tako je istina, i to jako dobro znate da nitko u Bleiburgu nije ubijen.'

Jedan od zastupnika koji su se usprotivili Kajinovoj izjavi je Ivan Škaričić (HDZ), koji je rekao da je ta izjava 'falsifikat par excellence' te je preporučio Kajinu da pogleda BBC-jev film o tome: 'To je nešto najstrašnije što se može čuti, takvo mišljenje o ljudima koji su skončali u jamama, pa da svi i nisu nedužni. Sama činjenica da je netko skončao u jami je monstruozna, da je čak provedeno suđenje, ne može se dogoditi.'

Također HDZ-ov Dragan Vukić kaže da je Kajinova izjava 'monstruozna': 'Damire, ti to reče i osta živ. Damire ovo nije '47, ovo je 2010. i, molim vas, prestanite ispirati mozak hrvatskom narodu, pročitajte bar što o tome piše Milan Basta pa će vam biti malo jasnije. Rekli ste da je Blažević šamarao tu drugaricu, ne rekoste, Kutija je šamarao. Damire, mi potomci nevinih žrtava smo oprostili svima, prihvaćajući nacionalnu pomirbu i stvaranje hrvatske države, dajte i vi oprostite nama što smo vam srušili komunizam i Jugoslaviju!

SDP-ov Danijel Mondekar rekao je kako se ne treba ponavljati da je 200.000 Hrvata poginulo niti sve strahote Domovinskog i Drugog svjetskog rata te je istaknuo da se danas nitko ne sjeća Prvog svjetskog rata premda su mnogi i u njemu izgubili svoje pretke.

'Za dvije generacije, možda tri, suočit ćemo se s povijesnim zaboravom! U Hrvatskoj su ginuli Romi, Židovi, a ubijali su četnici, ustaše, Nijemci i partizani. Malo toga iz Drugog svjetskog rata je crno ili bijelo, žrtve su bili civili', rekao je Mondekar i objasnio da se uloga Sabora svodi na to da pokuša donijeti zakon koji bi spriječio slične zločine.

'Da žrtve rehabilitiramo, da djeci usadimo civilizacijske vrijednosti, a ne ideologije, da ne dozvolimo da Jasenovac uđe u povijesni zaborav, da je antifašizam civilizacijska tekovina Hrvatske. Da spomenik bude mjesto pijeteta, a ne mjesto gdje se veliča ideologija Hitlera! Najmanje što treba Hrvatskoj u trenutku krize, kad propadaju tvrtke, jest nova podjela oko '45!', zaključio je Mondekar