Treća republika – formulacija koja je jedno vrijeme dominirala predizbornim razdobljem, ali se izgubila u bespućima kampanje i poslijeizbornih rasprava. O tome kako ju vidi, ranije je za N1 pričao i predsjednik Zoran Milanović.

Profesor Pađen danas je pak za N1 naglasio da se treća republika ne smije shvatiti kao republika SDP-a i njegovih jataka protiv HDZ-a: "To je naša zajednička treća republika koja ne traži veliko pretumbavanje Ustava, ali traži velike promjene u upravi i financijama.”

Kaže da se prije svega trebaju složiti birački popisi i registri birača: “To je nevjerojatan cirkus. Zašto je takva nesuglasnost između broja birača i onih koji imaju prebivalište i državljanstvo? To je grotlo u kojem će se svako izgubiti. To grotlo se može samo čistiti zajednički. To nije nešto što će SDP raditi protiv HDZ-a. Treba napraviti i izborne okruge u skladu s preporukom Ustavnog suda koji su bliže granicama postojećih županija.”

Upravo je smanjenje broja županija oblik prekrajanja teritorijalnog ustroja o kojem se najviše govori. Pađen s druge strane smatra da je ključ u smanjenju broja – općina.

"Smanjite broj općina radi toga da se dobiju jedinice koje su samoodržive i koje su u stanju vlastitim prihodima financirati svoje temeljne zadaće – lokalne puteve, komunalije, vode, vrtiće i javnu rasvjetu. Ako jedna jedinica to nije u stanju napraviti, a nema poseban status otočke općine, onda se trebaju spajati s drugima da zajedno imaju komunalno poduzeće koje im je jeftinije ako je zajedničko”, objašnjava Pađen.

Promjene želi i u državnom odvjetništvu.

Kombiniranje francuskog i talijanskog tipa

“Svako državno odvjetništvo je preopterećeno i ne mogu goniti sve. Trebate shvatiti da ono neizbježno ima i zakonodavnu funkciju. Treba ju obaviti na taj način da kolegij državnog odvjetništva na prijedlog glavnog državnog odvjetnika kaže da ćemo neka kaznena djela goniti sva, druga dijeliti 50 posto, a treća samo 10 posto”, kazao je Pađen, a zatim dodao: “Morate ići i na to da kombinirate francuski i talijanski tip državnog odvjetništva.

U Francuskoj je stroga subordinacija – četvrtina glavnih odvjetnika koji su naredbodavci i daju što će njihovi podređeni raditi. Podređeni nisu zamjenici nego pomoćnici. Imate jednu četvrtinu koji su talijanski drržavni odvjetnici i rade svaki po svom nahođenju, a onda imate i polovinu zamjenika državnih odvjetnika kojima nitko ne daje instrukcije kako da rade. Dobivaju kockom predmete i sami rade svoj posao. Na kraju imate i saborski odbor koji kontrolira politički, da vidi koje su to predmete državni odvjetnici odbacili. Na taj način dobijete učinkovitost, nepredvidivost i transparentnost.”

Naglašava da i institucije poput policije, porezne inspekcije i inspekcije državnog proračuna moraju biti samostalne.

“Morate uspostaviti samostalnost uprave. Najgadniji dio ove reforme je taj da ako imate talijanski tip državnog odvjetništva u kojem svaki državni odvjetnik samostalno bira predmete i goni ih, on to može raditi uspješno samo pod uvjetom da mu dodatne izvidne radnje obavljaju određeni organi – policija, porezna inspekcija, glavni državni inspektorat”, smatra Pađen.

Osvrnuo se i na pitanje slobode medija naglasivši da su pravno kvalificirani novinari u neovisnim medijima katalizator koji omogućava da se formira javno mnijenje.