'Neposredna demokracija zahtijeva neposredan prostor' naziv je teme kojom će Pulska grupa arhitekata predstaviti Hrvatsku na međunarodnoj smotri u Veneciji 28. kolovoza, no hoće li hrvatski paviljon na Biennalu izgledati kulturno ili lakrdijaški, još nije definirano
'To je otvoren proces', kaže Emil Jurcan iz Pulske grupe, podsjećajući da su upravo zbog dosadašnjeg rada odabrani da prezentiraju Hrvatsku na tako respektabilnoj izložbi. Naime, isprovocirani načinom na koji se tretira područje Sv. Katarine još 2006. organizirali su studentske radionice.
'Tada se tamo planiralo 400 vila, koje bi bile okružene zidom visine pet metara i nadzornim kamerama. Mi smo odlučili suprotstaviti se tome kontraprijedlogom i strukom. Nakon par godina, uspjeli smo se izboriti za promjenu urbanističkog plana, da na tom području bude zona mješovite namjene, no vlasti nisu odustale od toga da ga namijene privatnom vlasniku. Tako se dogodilo da je 50-godišnju koncesiju dobio jedini privatni investitor koji se javio na natječaj', veli Jurcan dodajući da je nekima odmah počelo smetati što je područje Katarina – Monumenti proglašeno kulturnim dobrom, iako se radi o postupku koji traje već dugo i temelji se na procjeni struke.
Kako veli, prošli tjedan su sve forme vlasti, od lokalne do državne, krenule s neviđenom hajkom na kulturnjake. 'Kulminiralo je kad ih je Jakovčić nazvao mafijom, što je Čačić još podebljao da su kriminalci, a premijer je stručnu odluku konzervatora nazvao lakrdijom! Odlučili smo da moramo reagirati na takav javni diskurs. Mi ćemo u svakom slučaju prezentirati na Venecijanskom biennalu Sv. Katarinu jer to je ono čime se bavimo, no pratiti ćemo stanje i ovisno o tome što Vlada smatra – je li to kulturno dobro ili lakrdija i naš će paviljon biti kulturan ili nešto drugo', kaže u ime Pulske grupe Emil Jurcan. Naime, ova neformalna grupa koja u 'stalnom postavu' broji desetak arhitekata odlučila je ustati u obranu konzervatora i zaposlenika Ministarstva kulture koji su donijeli stručnu odluku o proglašenju područja Katarina – Monumenti kulturnim dobrom. Jurcan napominje da princip da je moć koncentrirana onemogućava razvoj grada, što nije slučaj samo s Pulom.
'Smatramo da bi za kvalitetan razvoj grada paralelno s intervencijom u prostoru trebalo i politički intervenirati. Nastup na Biennalu biti će kritika političke situacije i imat će širi kontekst, od Varšavske u Zagrebu, Marjana u Splitu, dubrovačkog Srđa, do naših problema s Brijuni Rivijerom, a za Pulu ćemo i odaslati neke konkretne prijedloge.
Katarina i Monumenti se protežu na 50 ha i tvrdimo da se to područje ne može tretirati kao jedna parcela koja ide jednom privatniku. To je dio grada, gotovo četvrtina Pule! Zalažemo se da se to područje 'usitni' na respektabilne čestice i da se onda definira njihova namjena. Končar je rekao da će izgraditi javni bazen, no ako želimo da nešto bude javno, onda mora biti u javnom vlasništvu. Ne optužujemo Končara za ništa jer njegovo je legitimno pravo kao privatnika da gradi ono što mu je profitabilno, no prozivamo vlasti koje mu to dopuštaju', pojasnio je za tportal stavove Pulske grupe arhitekata. Kako veli Emil Jurcan, oni se nisu bavili estetikom, već samo urbanizmom, a Urbanistički plan Pule kaže da će tamo biti škole, vrtić i slični raznovrsni sadržaji za građane.