Zbog svog sjajnog crvenkastog oklopa i kliješta, i unatoč tome, iako daleko od najčudnije delicije na svijetu, jastog je dugo smatran najluksuznijom namirnicom, prenosi CNN.

Na pistama visoke mode Schiaparelli, Dior, Thom Browne i Maison Margiela svojim su kreacijama odali počast njegovim kliještima i zakrivljenom repu, a slavne osobe poput Zendaye, Lady Gage i Chloë Sevigny rado su ih nosile.

Nekoć hrana za zatvorenike i robove

Jastozi nastanjuju oceane diljem svijeta i naširoko su poželjni, a osobito su omiljeni u Aziji, dok njihova globalna tržišna vrijednost iznosi više milijardi dolara. Potražnja za njima nastavlja rasti, ali posljednjih godina njihov broj, primjerice u vodama Nove Engleske, drastično je opao.

Ali nisu uvijek smatrani statusnim simbolom. Nekoć su bili hrana za zatvorenike i robove u kolonijalnoj Americi, a to jedva da obuhvaća cijelu povijest ovog morskog stvorenja koje se jede najmanje 250 milijuna godina. Ljudi su trebali jesti, a rakovi su im često bili nadohvat ruke.

Postali su poslastica u Europi tek u drugoj polovici 18. stoljeća, a prije toga bilo ih je toliko u plitkim morima da su se mogli kliještima zakačiti za ribarsku mrežu prilikom ribolova. Jastoga je bilo u izobilju u prvih nekoliko stoljeća postojanja moderne Amerike da su ih smatrali otpadnom hranom. Tek kad je izgrađena željeznica, Amerikancima u unutrašnjosti postali su ukusni. Kao posljedica toga, potražnja je porasla, zalihe su se smanjile, a cijene rasle - sve do Velike depresije, kada si ih nitko nije mogao priuštiti. Tijekom Drugog svjetskog rata našli su se u limenkama koje su slane vojnicima na bojišnici, a 50-ih potražnja i cijena ponovno su skočile i od tada se smatraju delikatesom.

Jastog u egipatskom hramu

Smatrao se 'cijenom za preživljavanje', a iz istih razloga vrijedan je i danas - teško ga je uloviti i transportirati jer se brzo raspada nakon što ga ubiju. Ali bio je cijenjen ponegdje i u drevnom svijetu, pojavljujući se tako u egipatskom hramu iz 15. stoljeća prije Krista te na mozaičkom podu iz približno 1. stoljeća prije Krista u Pompejima - jer su ga Rimljani smatrali poslasticom.

Konzumirao se na različite načine - kuhalo ga se, dimilo, peklo. Kako je pomorska trgovina počela preoblikovati svijet, postao je ključni sastojak za aristokratske Europljane koji su priređivali gozbe s egzotičnim namirnicama iz cijeloga svijeta kako bi pokazali svoje bogatstvo i moć.

U umjetnosti su jastozi simbolizirali različite stvari - dugovječnost u japanskim grafikama iz razdoblja Edo, moć na flamanskim slikama i spolne organe kod nadrealista. Tijekom povijesti došlo je do pomaka vezanog za slike mrtve prirode, sve od relativno skromnih scena u sjevernoj Europi do onih puno luksuznijih i složenijih.

Onda kada Nizozemska nije bila ono što je danas slikari su prikazivali relativno jednostavne namirnice i pića, kao što su haringe, sir i čaša piva. Međutim, kako je postajala bogatija, tako su i motivi postali osebujniji. Na platnima su se počeli pojavljivati voće, divljač, vina, porculan i ostali tada luksuzni proizvodi. Tada počinju pristizati i jastozi te su predstavljali bogatstvo.

Jastog kao erotski simbol

Već smatranog i erotskim simbolom, jastoga je na haljini nosila Wallis Simpson, vojvotkinja od Windsora, u Vogueu 1936. godine. Odjenula ju je samo nekoliko dana prije nego što se udala za princa Edwarda, koji je šokirao Britaniju odrekavši se krune zbog njihove burne ljubavne veze, što je samo pridonijelo skandalu u javnosti, a i popularnosti haljine.

Od tada se jastozi redovito pojavljuju u modi i umjetnosti. Uz školjke, zacementirani su i u kulinarskom svijetu i u vizualnoj kulturi te nije vjerojatno da će uskoro pasti u nemilost kao simbol statusa i stila, iako klimatske promjene ugrožavaju njihova staništa i trebali bismo iskreno razmisliti o njihovoj dobrobiti. No jedna od vrlo rijetkih pozitivnih strana globalnog zatopljenja je ta da mora koja se stalno zagrijavaju trenutno znače i jeftinije jastoge.