Vrlo slikovit u komentaru presude Prekršajnog suda u Kninu, koji je Jakova Markovića oslobodio optužbi za prodaju ustaškog znakovlja 5. kolovoza u Čavoglavama, bio je odvjetnik Branko Šerić koji je cijelu situaciju pokušao prenijeti u zagrebačke izloge prodavača šešira.

‘To bi moglo značiti da Cahun na model glave u svom izlogu stavi kapu na kojoj će biti ustaško znakovlje i pisati ‘Za dom spremni’ ili nešto slično. Po presudi, i on bi trebao proći nekažnjeno. U čemu je razlika između Cahunovog izloga za kape ili ovoga u Čavoglavama?’ upitao je odvjetnik Šerić.

Ogradio se, doduše, da je to osobno mišljenje te rekao da ‘nije sudac za prekršaje niti puno radi s tim zakonom’, misleći na Zakon o javnom okupljanju koji jasno navodi da je ‘sudionicima mirnog okupljanja zabranjeno nositi obilježja koja pozivaju na bilo koji oblik nesnošljivosti’.

‘Ako to u cijelom kontekstu predstavlja jedno huškačko obilježje, onda graniči s nečim drugim jer bi moglo značiti i da je folklor kad netko viče ‘Za dom spremni’ i prati to ustaškim pozdravom dizanjem ruke u zrak. Nije sve isto’, smatra Šerić.

Dan ranije na presudu je reagirao i Hrvatski helsinški odbor, poručivši da je ‘presuda Prekršajnog suda u Kninu samo jedan od pokazatelja stanja u hrvatskom sudstvu’, ali i ‘odraz šireg stanja u društvu’.

‘Kako je moguće da bilo koji sud u Hrvatskoj donese drukčiju presudu kada cijelo društvo, sve institucije vlasti ne samo da toleriraju masovna skandiranja ‘Za dom spremni’ na sportskim natjecanjima, pogotovo na nogometnim utakmicama, nego se od toga ne nastoje barem riječima i djelom ograditi’, upozoravaju iz HHO-a.

Doduše, odvjetnik Šerić ukazuje da se ‘ne trebamo vratiti u ona vremena kad se zatvaralo za pjevanje ‘Ustani bane’’, no napominje da se i o nečemu drugome treba voditi računa. ‘Postavlja se pitanje kako ćemo sutra kažnjavati one što su pjevali četničke pjesme u Vukovaru, a nećemo pred svojim vratima pomesti’, kaže Šerić.

Komentirajući i činjenicu da su neki pojedinci koji su znakovlja nosili i kažnjeni, dok onaj tko ih im je prodavao nije, odvjetnik Šerić postavlja i pitanje ‘u čemu je razlika između onoga tko prodaje i onoga tko kupuje, odnosno nosi’. ‘Isto bismo tako mogli reći da ne odgovara onaj koji prodaje drogu, nego onaj koji kupuje drogu’, zaključuje Šerić.

Inače, zagrebački obrtnik Jakov Marković koji je na proslavi Oluje u Čavoglavama početkom kolovoza prodavao majice i kape s ustaškim znakovljem branio se na sudu da mu ‘nije poznato da bi natpis ‘Za dom spremni’ imao karakter poticanja na mržnju te da je taj pozdrav poznat kroz cijelu hrvatsku povijest još od vremena Šubića i Zrinskog, pa da time ne predstavlja tzv. ustaško obilježje’.

Sutkinja Katarina Peršen u obrazloženju je presude, kako navodi Večernji list, tek izdiktirala riječi Markovićeve obrane u zapisnik, dok je sama utvrdila neke druge činjenice. Sutkinja Peršen je navela da je, sukladno zakonu, ‘zabranjeno nositi obilježja koja pozivaju na bilo koji oblik nesnošljivosti’, ali i utvrdila da se to u Markovićevom slučaju nije dogodilo jer mu se stavljalo na teret da je ‘nabavio, izložio i prodavao predmete’.

Očekuje se da će Policijska uprava šibensko-kninska uložiti žalbu na presudu Prekršajnog suda u Kninu. S tog suda, kao ni s Visokog prekršajnog suda, nema komentara na spornu nepravomoćnu presudu.