Tvrtka koja je danas u vlasništvu japanske Toshibe i koja je potkraj ožujka pokrenula stečaj zbog devet milijardi dolara gubitaka proizašlih iz projekata izgradnje nuklearnih reaktora u Americi potječe iz legendarne korporacije za koju je nekad radio i Nikola Tesla
Westinghouse Electric Company, kompanija s gotovo 15 tisuća zaposlenih, u većinskom vlasništvu japanske Toshibe ovih je dana pokrenula stečaj zbog nagomilanih gubitaka generiranih u izgradnji nuklearnih elektrana u Americi. Problemi u poslovanju isplivali su na površinu potkraj prošle godine, a sredinom veljače objavljeno je da je Toshiba morala otpisati više od šest milijardi dolara zbog gubitaka u Westinghouseu. Shigenori Shiba, predsjednik Toshibe, nakon objave ovog gubitka podnio je ostavku.
Pionir i legenda u izgradnji nuklearnih elektrana, odnosno proizvodnji i tehnologiji nuklearnih reaktora, Westinghouse je u stečaj natjeran nakon što su enormno porasli troškovi izgradnje dviju elektrana u Sjedinjenim Američkim Državama. Rashodi su narasli zbog neočekivanih novih pravila o sigurnosti koja su donijeli američki regulatori. Westinghouse je zbog toga ušao u sukob s drugim izvođačima i naručiteljima oko toga tko bi trebao snositi dodatne troškove.
Neslaganje među partnerima dovelo je do dodatnog produljivanja rokova izgradnje i sada je pitanje hoće li se i kada dvije elektrane uopće završiti.
Toshiba je Westinghouse kupila 2006. za 5,4 milijardi dolara od britanske tvrtke British Nuclear Fuels Limited. Tada su Japanci puno očekivali od transakcije jer se predviđala renesansa nuklearne energije u svijetu.
U međuvremenu je došlo do poboljšanja tehnologije i snažnog rasta proizvodnje nafte iz škriljevca, bitno je pojeftinila i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, a dodatan udarac popularnosti nuklearne energije zadala je i katastrofa u japanskoj centrali Fukushima 2011. Renesansa izgradnje nuklearnih centrala sada ne izgleda više tako lako ostvariva.
Kompanija rođena u tzv. ratu struja
Westinghouse ima dugu i vrlo bogatu korporativnu povijest. Riječ je o jednoj od povijesno najvažnijih američkih kompanija u proizvodnji i distribuciji električne energije. Osnovao ju je još 1886. inovator i poduzetnik George Westinghouse kao kompaniju koja se bavila razvojem infrastrukture za električnu energiju u SAD-u.
Tada se u Americi vodio tzv. rat struja (engl. War of the currents) u kojem je na jednoj strani bila tvrtka Edison Electric Light Company poznatog izumitelja Thomasa Edisona, a na suprotnoj Westinghouse. Edison je za široku upotrebu zagovarao istosmjernu električnu struju, a Westinghouse je bio uvjeren u nadmoć izmjenične.
U tom nadmetanju prevagnula je tehnologija izmjenične struje koju koristimo i danas. Edisonova kompanija spojila se s još jednim konkurentom, tvrtkom Thomson-Houston koja je također zagovarala izmjeničnu struju i iz te zajedničke kompanije izrodio se i danas poznati konglomerat General Electric. Westinghouse se unatoč tome što je koristio pobjedničku tehnologiju našao u financijskim problemima. Spasio ga je, čini se, Nikola Tesla.
Tijekom tog nadmetanja Westinghouse je otkupio nekoliko Teslinih patenata, za što mu je isplaćivao naknadu. Usto, poznati izumitelj iz Smiljana i nekoliko je mjeseci za Westinghouse radio kao konzultant, za što je mjesečno dobivao ekvivalent viši od današnjih 50 tisuća dolara. Zbog raznih drugih troškova, Westinghouse se našao pred financijskom propašću i kad je osnivač George Westinghouse Tesli objasnio u kakvim se financijskim problemima nalazi kompanija, Tesla se velikodušno odrekao tantijema za patente.
Bacili se na medijski biznis, nuklearni prodali
Tvrtka Westinghouse nakon toga izgradila je i poznatu hidrocentralu na Nijagarinim slapovima te je u idućih nekoliko desetljeća izrasla u golemi konglomerat koji se bavio s puno više od same proizvodnje i distribucije električne energije. Već dvadesetih godina kompanija je ušla u medijski biznis pokretanjem radiostanica, a krajem tridesetih postavila je temelje za kasniji posao dizajna i izgradnje nuklearnih reaktora. U tome je postala jedan od svjetskih lidera, a iz tog biznisa proizlazi i važnost Westinghousea za Hrvatsku.
Potkraj sedamdesetih, kad se u Jugoslaviji odlučivalo o izgradnji prve nuklearne elektrane, odlučeno je da će se za reaktor u Krškom primjenjivati upravo Westinghouseova tehnologija.
Nuklearna elektrana Krško, u kojoj Hrvatska elektroprivreda (HEP) ima polovični vlasnički udio, prije tri godine dogradila je sustav sigurnosti, za što je izvođač također bio Westinghouse.
Kompanija je, inače, početkom devedesetih upala u ozbiljne financijske probleme i zbog loših kredita (dio Westinghousea bavio se i financijskim poslovanjem) pretrpjela gubitak veći od milijardu dolara. U idućih nekoliko godina uslijedio je preokret i Westinghouse je 1995. kupio američku televizijsku kuću CBS. Kako bi mogao financirati kupnju CBS-a i još nekoliko transakcija vezanih za televiziju i medijsko poslovanje, Westinghouse je bio prisiljen prodati sve ostale kompanije iz svojeg portfelja, a 1997. su se odlučili i preimenovati u CBS kako bi naglasili novu orijentaciju na televiziju i medije.
Svoj biznis izgradnje nuklearnih reaktora i uz to vezane tehnologije CBS je 1999. prodao britanskoj tvrtki British Nuclear Fuels Limited, koja je preuzela i prava na ime Westinghouse. Britanci su ga početkom 2006. za 5,4 milijardi dolara prodali Toshibi, u čijem je gotovo 90-postotnom vlasništvu i danas.
Toshiba prisiljena žrtvovati čipove
Pokretanje stečaja u Westinghouseu ima i puno šire posljedice od samog pitanja budućeg poslovanja. Kompanija je jedan od glavnih dobavljača nuklearne tehnologije za američku mornaricu, zbog čega će sigurno biti i jedna od tema kojom će se morati pozabaviti vlada Donalda Trumpa. Usto, propast takve kompanije crna je mrlja na SAD-u kao destinaciji za investicije u nove energetske projekte.
U pitanje je doveden i završetak izgradnje dviju nuklearnih elektrana zbog kojih su nastali problemi, a procjenjuje se da ukupni gubitak već sad prelazi devet milijardi dolara. Kako bi nadoknadila gubitke, Toshiba će biti prisiljena na prodaju vrlo profitabilne proizvodnje tzv. flash memorijskih čipova. Na skupštini dioničara odobreno je izdvajanje te poslovne jedinice, a procjenjuje se da bi njezinom prodajom japanska matična korporacija mogla namaknuti i do 18 milijardi dolara.
Iako je stečaj pod upitnik stavio budućnost Westinghousea, mnogi analitičari na njega gledaju pozitivno jer drže da će se tako izbjeći dodatni gubici Toshibe u budućnosti. Usto, nadaju se da će smanjivanje kompanije do kojeg će doći zbog prodaje dijela biznisa Toshibi pomoći da ponovno stane na noge i dodatno se fokusira na uspješniji poslovni preokret.