Rossi se obratio na tiskovnoj konferenciji u Kijevu u utorak nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i dužnosnicima za nuklearnu energiju i energetiku. Također su razgovarali o stanju u nuklearnoj elektrani Kursk u Rusiji, kojoj su se ukrajinske trupe približile.

Zaporižja, najveće europsko nuklearno postrojenje, pala je u ruke ruskih trupa ubrzo nakon invazije Moskve na Ukrajinu u veljači 2022., a trenutačno je njezin rad obustavljen.

Obje strane međusobno se optužuju za granatiranje postrojenja. I Moskva i Kijev negiraju optužbe.

"Opetovano sam opisivao (Zaporižju) kao vrlo krhku. Neke dane imamo određenu stabilnost, da bi joj onda došao kraj, neki problem, udar dronom, ili kao danas, kvar na jednom od dvaju postojećih dalekovoda, što znači da je elektrana opet na rubu nestanka struje", opisao je situaciju Grossi.

"Kvar na mreži - nema struje. Nema struje - nema hlađenja. Nema hlađenja – mogućnost katastrofe", opisao je.

Ruske novinske agencije izvijestile su u ponedjeljak da se visokonaponski vod napajanja u postrojenju automatski isključio.

Ukrajinski izvori tvrde da su ruski napadi oštetili jedan od dvaju vanjskih dalekovoda koji povezuju elektranu s ukrajinskom električnom mrežom. Rusija nije komentirala tu optužbu.

Zelenski, koji je u ponedjeljak u pratnji nizozemskog premijera Dicka Schoofa posjetio grad Zaporižju, rekao je da u ovoj fazi rata nije moguće da Ukrajina vrati kontrolu nad elektranom.

Grossi je prošli tjedan posjetio i rusku elektranu Kursk i na tiskovnoj konferenciji u utorak također rekao da je situacija u Kursku i u Zaporižju različita.

Ipak je dodao kako smatra da je "uvijek rizično kad postoji mogućnost napada na nuklearnu elektranu".

Rusija kaže da su ukrajinske snage više puta napadale elektranu Kursk.

Grossi je nakon posjeta elektrani Kursk rekao da je ona izuzetno krhka jer nema zaštitnu kupolu i da je "opasnost ili mogućnost nuklearne nesreće bila blizu".