Njegova izjava uslijedila je nakon što su razgovori između visokih predstavnika Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Ukrajine i SAD-a, koji su se održali u Londonu s ciljem postizanja prekida vatre, neočekivano izgubili na važnosti. Naime, američki državni tajnik Marco Rubio i specijalni izaslanik Steve Witkoff povukli su se iz pregovora, što je diplomatski signal koji je uzburkao političke vode.

Umjesto toga, američki fokus preusmjeren je na Moskvu, gdje bi se Witkoff ovoga tjedna trebao po četvrti put sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – znak da diplomatski napori za okončanje rata ulaze u novu fazu, piše BBC.

Istodobno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je kako zahtijeva 'trenutačan, potpun i bezuvjetan prekid vatre'. 'Zaustavljanje ubijanja je prioritet broj jedan', istaknuo je Zelenski putem društvenih mreža.

SAD: Vrijeme je za odluku

Potpredsjednik Vance, govoreći iz Indije, izjavio je kako su SAD i Rusiji i Ukrajini uputile 'vrlo eksplicitan prijedlog' te da je došlo vrijeme da se kaže 'da' – ili da SAD napusti pregovore.

'Uložili smo izniman trud u diplomaciju i rad na terenu. Sada je trenutak da se krene prema konačnom koraku, ili barem jednome od posljednjih', rekao je Vance, nagovijestivši mogućnost zamrzavanja sukoba 'duž postojećih linija'.

No, to bi značilo da obje strane moraju odustati od dijela teritorija koji trenutno kontroliraju, dodao je.

Ukrajina: Krim nije tema

U pozadini najnovijih pregovora sve se češće spekulira kako bi Rusija mogla pristati na prekid rata uz zadržavanje sadašnjih linija fronta, u zamjenu za priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom. No, Zelenski je takvu mogućnost odmah odbacio. 'Ukrajina pravno ne priznaje okupaciju Krima. O tome se nema što razgovarati', poručio je ukrajinski čelnik, naglasivši kako nije dobio nikakav službeni prijedlog koji bi uključivao priznanje aneksije.

Kremlj je također odbacio tvrdnje Financial Timesa da razmatra zamrzavanje sukoba u zamjenu za američko priznanje Krima. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da se 'danas objavljuje mnogo lažnih vijesti'.

Usprkos govoru o mirovnim pregovorima, Rusija je ponovno pojačala napade na ukrajinske gradove nakon kratkotrajnog uskrsnog zatišja. U gradu Marhanec na istoku Ukrajine ruski dron pogodio je autobus s radnicima, pri čemu je poginulo najmanje devet osoba, a deseci su ranjeni. Na jugu zemlje, u Hersonskoj oblasti, uništen je ključni energetski objekt nakon ponovljenih napada.

Britanski ministar obrane John Healey izjavio je u parlamentu kako obavještajni podaci ne potvrđuju postojanje stvarne uskrsne primirja. 'Putin tvrdi da želi mir, ali istovremeno odbija potpuni prekid vatre. Sve ukazuje na to da igra na vrijeme', upozorio je Healey.

Pregovori u Londonu – bez ključnih ljudi iz SAD-a

Umjesto Witkoffa i Rubija, u Londonu je američku stranu predstavljao umirovljeni general Keith Kellogg, posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa. Razgovori su okarakterizirani kao 'tehnički sastanci', dok su bilateralni susreti britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja s ukrajinskim kolegom nastavljeni zatvorenim vratima.

Britanski diplomatski izvori priznali su kako nije posve jasno zašto su Rubio i Witkoff otkazali sudjelovanje, premda američko Ministarstvo vanjskih poslova kao razlog navodi logističke poteškoće. Međutim, mnogi analitičari smatraju da su Amerikanci shvatili kako bi ukrajinska strana mogla odbiti najnoviji mirovni prijedlog – pa nisu htjeli slušati loše vijesti.

Yuriy Sak, savjetnik u ukrajinskom Ministarstvu strateških industrija, poručio je da je 'naivno očekivati' promjenu ukrajinskog stava po pitanju Krima, istaknuvši kako je delegaciji u Londonu dan 'vrlo jasan i uski mandat – postizanje prekida vatre koji bi otvorio put daljnjim razgovorima'.

Prema procjenama, od početka ruske invazije 24. veljače 2022. poginule su ili ranjene stotine tisuća ljudi s obje strane, a gotovo sedam milijuna Ukrajinaca trenutačno ima status izbjeglica diljem svijeta. Sukob ima duboke korijene, seže još u 2014. godinu, kada je s vlasti svrgnut proruski predsjednik Viktor Janukovič, nakon čega je Rusija anektirala Krim i podržala oružane pobunjenike na istoku Ukrajine.