‘Dobrodošli na službeni profil predsjedništva Sirijske arapske republike’, napisano je na engleskom i arapskom jeziku na profilu Syrian Presidency na popularnoj društvenoj mreži Instagramu, koju prati više od 77 tisuća ljudi. Na profilu se može vidjeti nekoliko stotina fotografija sirijskog predsjednika Bašara Al-Asada i njegove supruge Asme, kako se odvojeno ili zajedno grle s 'malim ljudima', druže s nagrađenim učenicima, poziraju sa simfonijskim orkestrom, dijele djeci poklon-paketiće, posjećuju bolesne u bolničkim sobama i rade još niz uobičajenih aktivnosti za jednog predsjednika države i prvu damu.

Dapače, čini se da je na više fotografija u prvom planu 41-godišnja Asma Al-Asad, vrlo lijepa i elegantna prva dama sirijskog režima, koji i preko Instagrama pokušava projicirati sliku bezbrižnog i business as usual života bez obzira na to što se u Siriji od 2011. vodi nemilosrdni rat.

Činjenica je da se na teritoriju pod kontrolom Al-Asadova režima svakodnevni život i dalje manje-više odvija u simulaciji normalnosti, koju prekidaju povremene eksplozije i teror tajnih službi nad stanovništvom, ali je isto tako i činjenica da su drugi dijelovi Sirije odavno sravnjeni sa zemljom te da u njima već šestu godinu bjesni rat, koji je započeo kao pobuna dijela građana protiv diktatorskog režima Bašara Al-Asada, tijekom Arapskog proljeća, pa se pretvorio u građanski rat, a u međuvremenu eskalirao u tzv. proxy rat u kojemu sudjeluju i SAD, Rusija, Iran i Turska, kao i Asadove snage te ISIL, navodno umjerena sirijska oporba u kojoj je i bivša Al Kaida, i konačno kurdske snage, vjerojatno jedine koje se u cijeloj krvavoj priči mogu smatrati kakvim-takvim pozitivcima.

Među negativcima je neprijeporno i oslabljeni sirijski predsjednik Bašar Al-Asad, čije su snage počinile brojne ratne zločine (s time da nisu jedine), a time što vjerno stoji uz njegovu politiku i sudjeluje u režimskoj propagandi kao jedno od najmoćnijih oruđa svakako i prva dama Asma, nekoć nazivana ‘pustinjskom ružom’ zbog svoje ljepote, stila i obrazovanja, te ambicija da Siriju modernizira, a danas za mnoge ‘prva dama pakla’.

Asma Al-Asad se i dalje rado prezentira kao svetica i dobrotvorka koja svakodnevno bdije nad sudbinama malih ljudi te usput nalazi i vremena za kulturno uzdizanje i odgajanje troje djece (sinove Hafeza i Karima te kći Zeim) koje je dobila u braku s Bašarom, no baš zbog utjecaja koji ima na supruga, i ona je nepovratno implicirana u zločine njegova režima.

Sve to je, naravno, trebalo biti posve drugačije. Asma je rođena 1975. godine u Londonu, u obitelji dobrostojećih sirijskih izbjeglica, te je djetinjstvo provela kao i svaka druga Britanka iz više srednje klase. Pohađala je ekskluzivni internat za djevojke, roditelji su podržavali sve njene ambicije, naročito san da jednog dana studira na glasovitom američkom sveučilištu Harvard, no prvo je diplomirala informatiku i francusku književnost na ne pretjerano manje cijenjenom londonskom King’s Collegeu te se zaposlila u Deutsche Bank, a kasnije i u JP Morganu.

U isto vrijeme kada je na Harvardu primljena na magisterij, upoznala je deset godina starijeg londonskog oftalmologa Bašara Al-Asada, pomalo stidljivog člana klana Al-Asadovih, koji zapravo i nije trebao naslijediti svog oca na čelu Sirije, no put k vlasti otvorio mu se nakon neočekivane smrti starijeg brata. Između Asme i Bašara rasplamsala se velika ljubav, koja je sudeći po izjavama ljudi bliskih paru, jednako snažna i danas te se Asma odlučila ne otići na Harvard, nego vjenčati s Bašarom te uskoro postati i prva dama Sirije. Kako je objasnila u jednom predratnom intervjuu, pored ljubavi koju je osjećala za supruga, to je bila prilika i da pomogne Siriji, što joj je - uz diplomu s Harvarda - bio drugi veliki san iz djetinjstva.

Bašar Al-Asad je vlast u Siriji preuzeo u srpnju 2000. godine, a Asma i on vjenčali su se u prosincu. Svi su očekivali da će mladi liječnik, koji je medicinu studirao u Londonu, modernizirati Siriju i otvoriti je svijetu nakon desetljeća diktature oca Hafeza Al-Asada, a u taj se projekt sa svim svojim velikim talentima bacila i Asma.

Ona je postala ‘lijepo lice jedne diktature’, kako glasi naziv nedavno emitiranog dokumentarnog filma autorice Anette Zinkant na njemačkom ARD-u posvećenom Asmi Al-Asad. Prvih godina je to odlično funkcioniralo i Asma je uspješno šarmirala zapadne veleposlanike u Damasku, pokrenula projekte za pomoć djeci i siromašnima, zalagala se za obrazovanje djevojčica i surađivala s UN-om na reformama koje su trebale polagano demokratizirati Siriju.

Primjerice, kada je supruga 2008. pratila u službenom posjetu Parizu, tamošnji su mediji bili ekstatični zbog prve dame koja je upućena u francusku književnost i modu te su je proglasili i najljepšom prvom damom svijeta. Poznati modni časopis Vogue je čak početkom 2011., dakle par mjeseci prije nego što će početi pobuna protiv Bašara Al-Asada, objavio veliki članak u slavu Asme, koji je onda kasnije bez objašnjenja maknuo sa svojih internetskih stranica.

No prave reforme u Siriji su izostale, geopolitička se situacija dodatno zakomplicirala američkom invazijom Iraka (u međuvremenu se ‘dobra stara vremena’ u kojima je izraelsko-palestinski sukob bio jedino žarište Bliskog istoka, čine kao daleka povijest) te je Arapsko proljeće stiglo i u Siriju te zapalilo rat koji traje i danas. Asma Al-Asad, dotad oduševljena gošća zapadnih medija, prvo je mjesecima šutjela o svemu, da bi se onda oglasila u veljači 2016. preko maila kojeg je poslala londonskom The Timesu u kojemu je izrazila punu podršku politici svojeg supruga, koja je u tom trenutku već dovela do početka građanskog rata. Usput se pohvalila i svojim dobrotvornim radom te time kako ‘tješi žrtve nasilja’.

U međuvremenu je dala par televizijskih intervjua, ali ne baš kritički raspoloženim novinarima, u kojima je u potpunosti podržavala svojeg supruga, no u odnosu na period prije 2011. godine prisutnost Asme Al-Asad u medjima i javnosti se drastično smanjila. U ožujku 2012. Europska unija je zamrznula svu njenu imovinu, te joj zabranila ulazak, no i dalje može kao britanska državljanka putovati u Veliku Britaniju.

Svoj posljednji veći intervju dala je u studenom prošle godine za Russia Today, Putinovu verziju CNN-a, u kojem je otkrila kako joj je ponuđem azil ako napusti Siriju, no ona je odlučila ostati do samog kraja uz supruga Bašara. S obzirom da se situacija u Siriji u šest godina rata već nekoliko puta posve preokrenula, te Al-Asadov režim trenutno ima mnogo snažniju poziciju nego prije dvije-tri godine, nije nemoguće da će Asma Al-Asad za desetak godina opet biti dočekivana u Elizejskoj palači kao najelegantnija prva dama svijeta. Isto tako ima i vjerojatno podjednake šanse skončati kao Elena Ceausescu.

Kako god bilo, sve to je nikakva utjeha za Sirijce, kojih je u međuvremenu pola izbjeglo pred ratom i ubijanjem, bez obzira koliko se Asma Al-Asad hvalila time da svakodnevno tješi žrtve nasilja. Nije baš bila precizna uključuje li to i žrtve njezina supruga.

Nekima je možda utjeha i iluzija normalnosti koju prva dama Sirije propagira preko Instagrama, no vjerojatno je bliže istini da je to još jedan primjer ‘banalnosti zla’, kako je slikanje Asme Al-Asad za društvene mreže svojedobno opisao londonski Guardian.