Vojislav Šešelj slavodobitno tvrdi da je pobijedio Haški sud, čemu ne proturječi ni glavni tužitelj Serge Brammertz, koji je ustvrdio da odluka o puštanju Šešelja bez ikakvih uvjeta 'nije uobičajena'. Neuobičajena odluka o neuobičajenom zatvoreniku, koji je vrijeđao haške suce kao nitko prije njega.

Šešelj je u haškom pritvoru bio od 2003., a da s njim neće biti 'mile-lale', pokazao je na samom početku suđenja 2006., kada je štrajkom glađu izborio da se sam brani. Osuđivan je zbog nepoštovanja suda, jer je otkrivao podatke o zaštićenim svjedocima; janjetinom je slavio godišnjice boravka u zatvoru časteći drugove po odgovornosti za krvoproliće u raspadu bivše Jugoslavije; u sedam mjeseci udebljao se čak 40 kilograma te mu je u svibnju 2009. utvrđena pretjerana tjelesna težina, uz masnu jetru i visok krvni tlak. 

'Ubili Miloševića'

Iste godine suđenje je prekidano zbog zastrašivanja svjedoka, a 2010. Haški sud istraživao je navode tadašnjeg drugog čovjeka Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića da je prema nalogu Vojislava Šešelja pripremano ubojstvo tadašnjeg vođe te oporbene stranke Tomislava Nikolića. Potkraj godine, Šešelj je ustvrdio da njegovim zdravstvenim stanjem manipulira netko izvana, s ciljem izazivanja njegove smrti.

Izjavio je tada da je podvrgnut 'ablaciji', intervenciji na srcu koja se obavlja laserskom sondom uvedenom kroz krvne žile u području prepona, zbog liječenja srčane aritmije i tahikardije, te da se izvješće o toj operaciji od njega 'krije'. Navodno je prilikom zahvata izgubio svijest, a kirurg mu je rekao da je do toga došlo zbog nedostatka kisika. Tom prilikom Šešelj je poručio da je u pritvoru u Scheveningenu 'ubijen Milošević' jer je bio lišen odgovarajuće zdravstvene skrbi.

Suđenje Šešelju završilo je u ožujku 2012., nakon nešto više od četiri godine izvođenja dokaza. Tužiteljstvo je zatražilo kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata.

'On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka', kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen poručivši da je Šešeljeva odgovornost dokazana izvan opravdane sumnje.

U prosincu 2013., najavljeno je da će Sudsko vijeće ICTY-ja presudu donijeti nakon što se novi sudac Mandiaye Niang, koji je zamijenio izbačenog Frederika Harhoffa, upozna s predmetom i dokazima iznesenim tijekom suđenja i suđenje se neće ponavljati. Harhoff je isključen iz tročlanoga vijeća zbog pristranosti nakon što je to u srpnju zatražio Šešelj pozivajući se na pismo u kojemu je sudac u lipnju kritizirao oslobađajuće presude suda, među ostalima i hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču te srbijanskome generalu Momčilu Perišiću, sugerirajući da je predsjednik Haškoga suda Theodor Meron pod pritiskom zapadnih sila poput SAD-a i Izraela donio te presude.

Šešelj je nakon imenovanja novog suca u vijeće poručio da se čitav postupak treba prekinuti i da ga se treba pustiti na slobodu uz isplatu odštete, dok je tužiteljstvo smatralo da novom sucu treba dati dovoljno vremena da se upozna s predmetom kako bi nakon toga vijeće moglo donijeti presudu.

Pokušaj uspostave Velike Srbije

Šešelj je optužen za ratne zločine počinjene u razdoblju od 1991. do 1993. Tereti ga se da je zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog , pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana.

Marcussen je istaknuo da su zločine u Hrvatskoj i BiH počinile snage koje je regrutirao i slao Šešelj, ali ih je počinio i sam Šešelj svojim 'govorom mržnje' kojim je stvarao atmosferu nesigurnosti i straha koja je dovela do deportacija i prisilnog premještanja u Vukovaru i Hrtkovcima. Tužitelji su istaknuli da je Šešelj etiketirao Hrvate kao ustaše, a sve u BiH koji su se zalagali za opstanak te države islamskim fundamentalistima, kako bi poticao na njihov progon.

'Bio je itekako svjestan pokretačke snage svojih zapaljivih govora', kazala je tužiteljica Lisa Birsay. Ona je kazala kako su brojni svjedoci na sudu prenijeli svoj strah od posljedica njegovih istupa u kojima se primjerice hvalio kako hrvatsko i muslimansko stanovništvo u BiH ne spava danima u strahu od Srpskog četničkog pokreta koji je vodio.

Optužen je za zločine protiv čovječnosti u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakr na Ovčari te progon Hrvata počinjen pokoljem u Voćinu, kao i za progon Hrvata iz Vojvodine te progon i ubojstva muslimana na području BiH.

Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica - Karlovac - Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage.

'Zločini su počinjeni nad ljudima samo zato što su bili 'pogrešne' nacionalnosti i zato što su živjeli na zemlji za koju je optuženi mislio da je srpska', istaknuo je Marcussen. Tužiteljica Birsey istaknula je da je Šešeljev angažman na obnovi četništva pridonio udruženom zločinačkom pothvatu zato što se zalagao za homogenu srpsku državu i nasilje kao način stvaranja 'velike Srbije'.