'Šokiran sam, ne mogu vjerovati. To je svinjarija. Pa ta smo lažna sredstva za dezinfekciju koristili u zaštiti prijevremeno rođene djece. Kako netko zbog pukog profita može prodavati lažnu robu, svjestan da će time ugroziti život beba koje se bore za život? Tko zna koliko sam mališana mogao spasiti da nas Hexi Pharma nije snabdijevala tim smećem?'

Ove riječi zdvojno je ponavljao Catalin Cirstoveanu, šef neonatalnog odjela za intenzivnu njegu u bukureštanskoj bolnici Marie Curie, saznavši ovoga travnja da je njegova bolnica od domaće tvrtke Hexi Pharma, vlasništvo tajkuna Dana Condree, kupovala drastično razrijeđena medicinska sredstva za dezinfekciju, preslaba da unište opasne bolničke bakterije. Zbog te prevare više od 150 rumunjskih bolnica postalo je carstvo zaraze. One su bile 'biološke bombe' u kojima je proteklih pet godina zabilježeno 60.000 slučajeva teških infekcija otpornih na lijekove, mnogih sa smrtnim ishodom.

Šokantan korupcijski skandal doživio je ovih dana i svoj dramatični finale: vlasnik tvornice, Dan Condrea, sletio je automobilom s ceste u neposrednoj blizini Bukurešta i zabio se u drvo takvom brzinom, da je njegov smrskani leš policija identificirala po nađenim dokumentima.

'Moj muž nije bio osoba koja bi se ubila. Bio je osoba koja bi prije ubila druge', izjavila je tajkunova udovica, jer se u rumunjskoj javnosti proširila vijest da je riječ o samoubojstvu. Drugi su nagađali da ga je smaknula Rumunjska obavještajna služba (SRI).

Samoubojstvo bi značilo da je u Dana Condree proradila grižnja savjesti, ako ne zbog žrtava, ono zbog zatvorene tvornice, proglašene insolventnom, a u drvo se zabio samo dan prije podizanja optužnice za prevaru. Zašto se pak sumnja u SRI? SRI je šutio, iako je navodno godinama pratio kako Hexi Pharma prodaje bolnicama falš robu. Zašto je šutio? Pa valjda je nekoga pokrivao. A mogao je pokrivati samo one koji odlučuju o javnoj nabavi u zdravstvu.

Ukratko, bila je to morbidna rumunjska verzija 'Trećeg čovjeka' Grahama Greena.

Sve se zakuhalo nakon prošlogodišnjeg požara u bukureštanskom noćnom klubu Colectiv, kada je od 68 smrtno stradalih osoba njih 38 naknadno preminulo zbog infekcija. 'Mladi ljudi umiru kao muhe zbog bolničkih infekcija' – izjavio je zdvojno jedan liječnik istraživačkom novinaru Gazete Sporturilor, Catalinu Tolontanu. Istražujući priču, Tolontan je nagovorio redakciju da o njihovu trošku dade laboratorijski analizirati antiseptike namijenjene bolnicama i rezultati su potvrdili svinjariju: aktivne supstance u dezinfekcijskim sredstvima bile su razrijeđene i do 90 posto. Umjesto 25 posto potrebne supstance za dezinfekciju u sredstvu za pranje ruku prije kirurškog zahvata, aktivnih supstanci je bilo - 0.01 posto!

S natpisom 'korupcija ubija' na bolničkim maskama na licima, zgroženi su građani izašli na ulice protestirajući zbog korupcije u najslabijem zdravstvu u EU. Rumunjska na njega godišnje troši 1.7 milijardi eura, manje od većine članica, a ima gotovo 50 posto smrti koje se mogu izbjeći, što je najviši prosjek u Europi. Zbog afere s Hexi Pharmom ministar zdravlja Patriciu Achimas-Cadariu podnio je ostavku, a priča je razotkrila svu umiješanost državnog aparata u pogodovanje pojedinim tvrtkama u javnom zdravstvu. Nikome danas nije jasno kako su sredstva godinama izbjegavala standardnu kontrolu kakvoće, iako je Hexi Pharma s bolnicama sklopila više od 9.000 pojedinačnih ugovora i u zadnje tri godine za isporučenu robu naplatila 29.4 milijuna eura.

I kakve to veze ima s Hrvatskom? Nikakve. Ali izvještavajući o mitu i korupciji u Rumunjskoj, neki europski mediji ne propuštaju ponoviti da su Rumunjska, Bugarska i Hrvatska u ovogodišnjem istraživanju Europskog parlamenta proglašene najkorumpiranijim članicama EU.

Korupcija, koja se u tom istraživanju definira kao 'zloporaba položaja za osobnu korist', EU je prošle godine stajala blizu tisuću milijardi eura, što je 6.3 posto njezina ukupnog BDP-a! Ne, niste krivo pročitali. Blizu tisuću milijardi eura. Procjena je osam puta veća od dosadašnjih, jer se ovaj puta mjerila i neizravna šteta, od odustajanja od investicija, do izgubljenih poreznih prihoda i nepovoljnih kamata na kredite, zbog čega se sve glasnije traži formiranje Ureda europskog javnog tužitelja koji bi trebao pomoći u borbi protiv kleptokracije. Tomu treba dodati društvene i političke štete, upozorava izvješće, sve veće socijalne razlike, jačanje organiziranog kriminala i slabljenje vladavine prava. Prema podacima Transparency Internationala u Europi je posljednje četiri godine najviše nazadovala Španjolska, pa malo kojeg Španjolca začudi kada policija u istočnoj Valenciji uhiti bivšeg visokog dužnosnika Narodne stranke zbog optužbi za korupciju, a korupcijska hobotnica dohvati kraljevski dvor.

Jest da se Hrvatska s prozvanim istočnim članicama našla pri dnu, ali ni članice s najčišćim rukama poput skandinavskih zemalja nisu baš anđeli. Iako prema indeksu percepcije o korumpiranosti Transparency Internationala, od 168 zemalja u svijetu, među prvih pet s najnižim indeksom u 2015. četiri dolaze sa sjevera Europe, ne znači da, očistivši svoje, one nisu umočile prste u tuđe dvorište. Iako je Švedska na trećem mjestu u svijetu po najnižoj korupciji, švedsko-finsku tvrtku Teliu Soneru (u 37 postotnom vlasništvu švedske države), optužuju zbog milijuna dolara mita, kako bi osigurala posao u Uzbekistanu, zemlji koja se prema indeksu najkorumpiranijih na 153. mjestu u svijetu. Kompanija povlači poslove iz Srednje Azije, a istraživanja Transparency Internationala pokazuju da polovina članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj krše obvezu da se bore protiv mita u poslovanju svojih kompanija u drugim zemljama.

Bivši šef odjela za borbu protiv droge helsinške policije optužen je zbog trgovine narkoticima. I u Danskoj, zemlji najčišćih ruku u Europi, slučaj korporativne korupcije prošle je godine završio uhićenjem 13 državnih službenika.

U Luksemburgu traje suđenje Antoineu Deltouru i Raphaelu Haletu, bivšim zaposlenicima luksemburškog PwC-a, i francuskom novinaru Edouardu Perrinu zbog afere LuxLeaks, optuženih za krađu, povredu tajnosti podataka i suučesništvo u objavi stotina dokumenata koji pokazuju kako je između 2002. i 2010. više od 350 multinacionalnih tvrtki potpisalo tajne porezne sporazume s Luksemburgom.

U Rumunjskoj mnogo toga smrdi, ali afera Hexi Pharma pokazuje da zemlja pokušava ući u koštac s korupcijom, i to vrlo promptno, piše britanski Independent. Ravnateljica Uprave za borbu protiv korupcije, Laura Codruta Kovesi, prošle se godine obračunala sa 1.250 državnih službenika, a na svjetskom summitu o borbi protiv korupcije u Londonu ovoga svibnja, dočekana je poput rock-zvijezde. Upornošću pitbula Laura Kovesi je doprinijela prošlogodišnjoj ostavci premijera Victora Ponta i padu njegove vlade, nakon što je poslije požara u noćnom klubu Colectiv 20.000 Rumunja izašlo na ulice, najviše nakon pada komunizma, optužujući ga za krivotvorenje, pranje novca i utaju poreza.

'Kao političar borio sam se protiv političara, ali ne želim se boriti protiv naroda', glasio je komentar odlazećeg premijera.

Ali u tim pričama postoji uobičajeni paradoks, kaže Independent: svijet postaje svjestan korupcije kada netko krene u borbu protiv nje. Umjesto da to prihvati kao korak u dezinfekciji društva, otkrivanje postaje razlog da vas na listi korumpiranih zemalja sruše koju stepenicu niže, što se dogodilo Brazilu nakon otkrivanja afere s naftnom kompanijom Petrobras u državnom vlasništvu.

Ovaj ugledni britanski list stoga zaključuje: 'Ako u zemlji poput Rumunjske netko otkrije skandal, birači i investitori bi trebali zapljeskati, a ne očajavati. Kada lopovi završe na naslovnicama i u udarnim vijestima, to je zato što ih je netko tamo doista iskreno želio smjestiti.'