Svjedoci smo naraslog osjećaja javnosti da je kriminal svuda oko nas.

Zatvori su prepuni, a Hrvatska je zbog nehumanih uvjeta u njima i predugih postupaka višekratno osuđivana pred Europskim sudom za ljudska prava, podsjeća Josipović.

Kako naš bivši (pravno i glazbeno potkovan) predsjednik pandane aktualnim hrvatskim pojavama pronalazi i u glazbenim djelima, problematiku borbe protiv korupcije i etiketiranje iste političkim progonom povezao je s američkim mjuziklom 'Chicago'. 'O koliziji prava i pravde, utjecaju korupcije, odvjetničkih smicalica, klasnoj i rasnoj diskriminaciji u pravosuđu vrlo slikovito govori briljantan mjuzikl 'Chicago'', ističe Josipović. Ovaj mjuzikl, objašnjava, opisuje američko pravosuđe, ali i medije dvadesetih prošlog stoljeća. Ali satirom pokazuje i mnoge slabosti suvremenih društava, pa i našeg. U priči o nekoliko žena koje su optužene da su ubile svoje muževe ili partnere sve su oslobođene, osim jedne, one koja jedina nije ubojica. Ali ona je strankinja, Mađarica, na kojoj je pravosuđe treniralo strogoću, bez branitelja, bez pozornosti i utjecaja medija. Smaknuta je. Ostale su, posebno dva glavna ženska lika, ne samo oslobođene, već su postale zvijezde medija i društva koje su korupcijom i virtuoznom obranom odvjetnika stekle ne samo slobodu, već i slavu i mjesto u društvu.

No vratimo se u hrvatsku zbilju. Josipović navodi kako na naslovnicama hrvatskih medija izlaze zapisnici i fotografije s nejavnih procesnih radnji. Ne samo da mediji, uostalom kao i u Chicagu, služe kao poluga obrane ili optužbe, već i za iznošenje političkih poruka. U jednom recentnom slučaju potpisuje se peticija protiv zlouporabe pravosuđa u političke svrhe, ističe Josipović u kolumni na Autografu.hr. Iako nije naveo o kome je riječ, iz konteksta je jasno da se radi o zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću.

A kako znati je li zaista neki postupak politički, pita bivši predsjednik i nudi odgovore.

'Prvo, mora postojati prepoznatljiv motiv vlasti da kazneni progon stavi u svoju funkciju. Nadalje, i protiv stvarno krivog počinitelja moguće je voditi politički proces ako dinamika, pojedine radnje i medijska izvješća o ostalim okolnostima imaju zadaću ostvariti neki politički cilj.

Politizirati pravosuđe može vlast, oporba, ali i sam okrivljenik.

Neki od procesa koji su se vodili ili se vode imaju i farsične obrise zbog ponašanja sudionika postupka, zbog labirinta kontradiktornih odluka, trajanja postupka ili konteksta koji sugerira utjecaj politike na pravosuđe.

Istražni zatvor zna se određivati potpuno neproporcionalno težini i prirodi kaznenog djela, pretvarajući ga od preventivne mjere u istražno sredstvo.

Na pravosuđu je i policiji prevažna zadaća da svojom neovisnošću ne dopuste instrumentalizaciju postupaka u političke svrhe. I nikada ne smiju zaboraviti mudrost koja kaže da sudski postupci ne samo da moraju zaista biti zakoniti i pravedni, bez političkih utjecaja, nego takvi moraju izgledati.

To ne smije zaboraviti ni politika. Jer ako nije tako, onda građani neće vjerovati ni policiji, ni pravosuđu, ponajmanje politici.

A korupciji i zlouporabi javnih pozicija mora se stati na kraj!

Bez toga Hrvatska nema dobru budućnost. Da bi se to zaista dogodilo, policija i pravosuđe moraju biti visokostručni, potpuno neovisni od dnevnopolitičkih interesa te postupati u istovrsnim situacijama isto, bez obzira tko je okrivljenik.

Zato politika dalje od policije, politika van iz sudnica!', poručuje Josipović.

Kolumnu u cijelosti pročitajte na Autografu.