Istarski SDP, nakon svrgavanja čelnika po nalogu iz vrha stranke i naprasno raskinutog koalicijskog sporazuma s tradicionalnim partnerom IDS-om, zadovoljan je ishodom prvog kruga, no dakako, očekuju i više u 'srazu' kandidata za župana i gradonačelnika Pule u drugom krugu. Grbin, kojeg je premijer prozvao istarskim Velim Jožom i 'velikim čovjekom za velika djela', kandidat je koalicije SDP-HSLSHSU-SDSS-SDA, a prema zadnjim informacijama u utrci za gradonačelnika Pule može računati i na podršku iz Ladonje. Identična pitanja postavili smo u odvojenim intervjuima obojici kandidata za pulskog gradonačelnika.

Ukoliko osvojite gradonačelnički mandat, što će vam biti prioritet?
Gospodarski oporavak i ponovno zapošljavanje ljudi koji su zbog krize izgubili radno mjesto naš je najveći prioritet! U tom smislu pripremili smo čitav niz mjera i koraka kojima je cilj osigurati dotok novca našim poduzetnicima i pomoći im da stvore nova radna mjesta za naše sugrađane.

Koje infrastrukturne projekte smatrate za Pulu najvažnijima?
U Puli postoji čitav niz infrastrukturnih projekata koji su za život grada od izuzetne važnosti, i uz rizik da neke preskočim, izdvojit ću sljedeće: uređenje Trga kralja Tomislava, Ulice 43. istarske divizije, raskrižja na križanju Rizzijeve i Radićeve, nastavak gradnje kanalizacije i pročistača…

Što za Pulu znači projekt Brijuni rivijera?
Brijuni rivijera, trenutačno, za Pulu predstavlja samo još jedno obećanje od kojega Pula nije ništa dobila. Ja taj projekt ne odbacujem, ali mislim da ne može predstavljati temelj za planiranje budućeg razvoja Pule, već u tom razvoju može predstavljati samo jedan segment. Ukratko, previše smo vremena na Brijuni rivijeru potrošili, a premalo smo od nje dobili natrag.

Puljani već godinama očekuju izgradnju zatvorenog bazena. Hoće li ga dobiti? Kako kanite taj projekt realizirati?
Izgradnja bazena za nas predstavlja projekt od iznimne važnosti i svakako ga planiramo realizirati. Izgradnja gradskog bazena, koji bi imao dominantno javni sadržaj, može se financirati kroz europske fondove, a dovršetkom otplate zakupa, u stvari kredita, za Dom Mate Parlov, oslobodit će se sredstva u proračunu za financiranje razlike između onoga što ćemo dobiti kroz fondove i onoga što moramo sami platiti.

Što s bivšim vojnim objektima?
Pula ima previše bivših vojnih objekata da bi se njihova sudbina jednoznačno odredila, ali ono što je bitno je da ih se mora početi koristiti, da se mora spriječiti njihovo propadanje i da se mora osigurati da građani od njih imaju koristi.

Obećana je izgradnja nove pulske bolnice, no ima li Pula, poput Rovinja, potencijala i za zdravstveni turizam?
Mišljenja sam da Pula ima i veći potencijal od Rovinja za zdravstveni turizam. Od prometnih kapaciteta, dužine morske obale, zgrade bivše Vojne bolnice koja je idealna za tu namjenu, događanja u zimskom periodu koja si ipak nešto kvalitetnija nego u Rovinju. U Puli postoje apsolutno sve pretpostavke za razvoj zdravstvenog turizma kao turizma koji će nam donositi veću dodanu vrijednost nego što je to turizam zasnovan na moru i suncu.

U svim istarskim gradovima, pa tako i u Puli, broj automobila je veći od broja stanovnika. K tome, ljeti se slijevaju i tisuće motoriziranih turista... Kako riješiti pulske prometne teškoće?
Prije svega, moramo poduzeti korake za udaljavanje automobila iz centra grada, na način da preko ljeta osiguramo funkcioniranje sustava park-and-ride: bilo kroz parkiralište nekog od trgovačkih centara koje bi se zakupilo, bilo kroz uređenje određenih napuštenih površina u blizini grada, u ljetnim bi se mjesecima osigurao veći broj parkirnih mjesta na periferiji, odakle bi gosti u grad dolazili javnim gradskim prijevozom, a parkirna bi karta tada služila i kao vozna karta za vlasnika vozila. Nadalje, potrebno je trajno riješiti problem parkiranja u preostalim mjesecima, kroz izgradnju garažnih kuća, bilo kao plutajuća garaža na Rivi, bilo kroz garažnu kuću u ulici Marsovog polja. Protočnost i funkcioniranje prometa rješavat će se i kroz izgradnju i saniranje postojećih prometnica poput navedenog raskrižja Radićeve i Rizzijeve i slično, ali i kroz preregulaciju prometnica, uz ponovno aktualiziranje postojećih prometnih studija, koje su napravljene i koje su nudile dobra rješenja, ali su, na žalost, ostale mrtvo slovo na papiru. I konačno, u rješavanju prometnih problema, javni gradski prijevoz mora imati jednu od ključnih uloga: mi smo modernizirali javni prijevoz, opremili smo ga modernim i za vožnju ugodnim vozilima, ali taj prijevoz nije ispunio svoju svrhu jer se njime koristi samo manji dio gradskog stanovništva. Zbog toga moramo redefinirati pristup javnom gradskom prijevozu i kroz promjenu politike cijene voznih karti.

Pula se može pohvaliti otvaranjem skloništa za beskućnike i pučke kuhinje, no za većinu građana koji su zbog recesije ostali bez posla najvažnije pitanje je – kako ponovno doći do posla. Kojim mjerama biste potaknuli zapošljavanje, naročito nezaposlenih dulje vremena?
Kroz program za Grad Pulu i Istarsku županiju naša je koalicija pripremila niz mjera za poticanje razvoja gospodarstva. U sklopu i kroz programe 'Istarski poduzetnik' i 'Istarski impuls', koje će naša koalicija osigurati na županijskom nivou, u mandatnom periodu od četiri godine na području Pule će se osigurati: plasiranje dijela od 100 milijuna kuna kreditnih plasmana od strane županije te dodatnih 25 milijuna kuna od strane Grada, uz subvenciju kamate od strane županije i grada do četiri posto, kojim će se financirati širi spektar djelatnosti s posebnim naglaskom na proizvodne djelatnosti. To uključuje potpore za novo zapošljavanje, za ulaganje u razvoj i nabavu novih tehnologija, potpore za poduzetnike–početnike i za žene poduzetnice, kao i potpore za ulaganje u standarde kvalitete te potpore za korištenje obnovljivih izvora energije u gospodarstvu, a radi rasterećenja naših poduzetnika, za obrtnike i male poduzetnike planiramo ukinuti plaćanje poreza na tvrtku.