Na osnovi podataka koji su danas predstavljeni u Državnom zavodu za statistiku, prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2011. samo 0,8 posto stanovnika od 10 godina naviše je nepismeno. Radi se o 32.302 osobe. Za usporedbu, 1953. godine udio nepismenih bio je 16,3 posto.

Što se pak tiče nepismenosti prema spolu, više je nepismenih žena (1,3 posto ili 25.567) nego muškaraca (0,4 posto ili6.735). Radi se uglavnom, kako je pojasnio ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, o ženama starijim od 60 godina koje većinom žive u ruralnim krajevima. Naime u udjelu nepismenih čak 65 posto odnosi se na te žene starije od 60 godina, a 35 posto nepismenih čine svi ostali.

Najviše nepismenih je u Šibensko-kninskoj županiji (2,02 posto), Vukovarsko-srijemskoj županiji (1,61 posto tamošnjeg stanovništva) te Požeško-slavonskoj županiji (1,60 posto). Najmanje je nepismenih u Primorsko-goranskoj županiji (0,27 posto), Gradu Zagrebu (0,30 posto) te Istarskoj županiji (0,33 posto).

Kada se govori o udjelu nepismenih žena po županijama, podaci su otprilike jednaki. Najviše je nepismenih žena u Šibensko-kninskoj županiji (3,51 posto), Vukovarsko-srijemskoj županiji (2,58 posto) te Sisačko-moslavačkoj županiji (2,55 posto). Najmanje nepismenih žena je opet u Primorsko-goranskoj županiji.

RASTE BROJ VISOKOOBRAZOVANIH ŽENA

Državni zavod za statistiku objavio je podatke i o obrazovanosti stanovnika. Najveći je postotak stanovnika koji su završili samo srednju školu, njih 52,6 posto (1.911.815 osoba). Samo osnovnu školu završilo je 30,8 posto (773.489 stanovnika), a visokoobrazovanih je 16,4 posto (595.233). Za usporedbu, Popis stanovnika iz 1961. pokazao je da je onih sa završenom samo osnovnom školom bilo 85,6 posto, sa završenom srednjom školom 12,6 posto, a visokoobrazovanih je bilo samo 1,8 posto.

Da je stanovništvo sve obrazovanije, pokazuju i podaci iz Popisa stanovnika iz 2001. Naime tada je bilo 40,6 posto onih koji su završili osnovnu školu, 47,4 posto onih koji su završili srednju školu te 12 posto visokoobrazovanih.

Najviše je visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 25 do 29 godina (26,6 posto) te u skupini od 30 do 34 godine (26,3 posto). Najmanje je pak visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 75 i više godina (8,6 posto).

Kako je pojasnio ravnatelj DZS-a Krištof, sve je veći broj visokoobrazovanih žena, što se objašnjava i činjenicom da prije 50-ak i više godina žene nisu u tolikom broju odlazile na fakultet. Dapače, udio visokoobrazovanih žena raste i tek u dobnoj skupini od 50 do 54 godine ima više visokoobrazovanih muškaraca nego žena.

Kada se udio visokoobrazovanih analizira po županijama, najviše je visokoobrazovanih u Gradu Zagrebu (28,98 posto ili 195.326 osoba), što je Krištof objasnio činjenicom da je Zagreb glavni grad i da je u njemu centar ekonomske aktivnosti. Na drugom mjestu po visokoobrazovanim stanovnicima je Primorsko-goranska županija (20,7 posto), a na trećem mjestu je Dubrovačko-neretvanska županija (18,72 posto). Najmanje je visokoobrazovanih u Virovitičko-podravskoj županiji (8,24 posto) te Krapinsko-zagorskoj županiji (9,17 posto).

U Državnom zavodu za statistiku su si dali truda te su podatke o visokoobrazovanom stanovništvu usporedili s pojedinim državama Europske unije. Tako je u Hrvatskoj u dobnoj skupini od 15 do 64 godine 17,7 posto visokoobrazovanih, a europski je prosjek visokoobrazovanih u istoj dobnoj skupini 23,7 posto. Ispred Hrvatske su države poput Irske (33,3 posto visokoobrazovanih u toj dobnoj skupini) i Ujedinjenog Kraljevstva (33,3 posto), ali i susjedne Slovenije (21,6 posto), a po broju visokoobrazovanih iza Hrvatske su države poput Austrije (16,5 posto), Slovačke (16,5 posto), Češke (15,9 posto) i Italije (13,1 posto).

INTERNETOM SE NAJVIŠE ZNAJU KORISTITI TINEJDŽERI

U Popisu stanovništva 2011. bilo je i pitanja koja su se odnosila na informatičku pismenost. Rezultati su pokazali da 57,4 posto stanovnika zna koristiti internet (2.221.978 stanovnika), a 53,1 posto (2.055.506 stanovnika) zna koristiti elektroničku poštu. Obradu teksta zna 52,1 posto, a tablične izračune zna koristiti 45,2 posto njih.

S obzirom na nove tehnologije i informatički bum posljednjih godina, logično je da se najviše internetom znaju koristiti tinejdžeri od 15 do 19 godina (96,4 posto) te stanovnici od 20 do 24 godine (94,5 posto). Udio onih koji se znaju koristiti internetom pada s godinama, pa se najmanje internetom znaju koristiti oni stariji od 75 godina (2,1 posto).

JESTE LI VI MARIJA HORVAT? U HRVATSKOJ IH IMA ČAK 760

Prezime Horvat najčešće je prezime u Hrvatskoj, pokazao je Popis stanovništva. Naime čak 21.618 osoba preziva se Horvat.

Drugo najčešće prezime je Kovačević (15.160), a slijede Babić, Marić, Jurić, Novak, Kovačić, Knežević, Vuković i Marković.

Što se pak tiče imena, najčešće muško ime je Ivan (130.828 Ivana u Popisu stanovništva), a slijede Josip, Marko, Stjepan, Tomislav, Željko, Ivica, Ante, Mario i Nikola.

Ime Ivan najčešće je u svim županijama osim Šibensko-kninske, u kojoj muškarci najčešće nose ime Ante.

Marija je najčešće žensko ime – u Popisu stanovništva bilo je čak 126.646 osoba koje se zovu Marija. Drugo najčešće ime u Hrvatskoj je Ana, a slijede Ivana, Mirjana, Katarina, Nada, Dragica, Ljubica, Vesna i Marina.

Ime Marija ujedno je najčešće ime u svim županijama, a Ana drugo najčešće ime u svim županijama.

Zanimljivo je da su djeca rođena od 2000. do 2011. najčešće dobivala imena Luka i Lucija, no nisu završila među najčešćim imenima u Popisu stanovništva.

Što se pak tiče kombinacija imena, najviše je Marija Horvat, a Popis stanovništva zabilježio ih je čak 760. Na drugom mjestu je Ivan Horvat, kojih u Hrvatskoj ima 750, dok je na trećem mjestu Josip Horvat, kojih je 578.

Koja su najčešća imena po županijama, ali i koja su imena bila popularna ovisno o godini rođenja, možete pogledati OVDJE.

Ukoliko pak sami želite vidjeti koliko vaših imenjaka i prezimenjaka živi u Hrvatskoj, možete to napraviti i na mrežnoj stranici DZS-a.