Što će biti ako usred velike potrošnje tržište energijom još bude liberalizirano, a cijene realne, umjesto subvencionirane državnim novcem? Energetsko siromaštvo zbog kojega dio stanovnika 'stambeni prostor neće moći održati adekvatno toplim'. Zahvaljujući ovom pitanju skupina domaćih stručnjaka izradila je studiju o mjerama energetske učinkovitosti u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama EU, u kojima se država konkretnim projektima bori protiv energetskog siromaštva.

Najbolje učinke postiže se financijskim mjerama, poput poticaja i zajmova, tvrdi se u izvještaju koji potpisuje grupa autora iz udruge DOOR, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Instituta za međunarodne odnose

U Ujedinjenom Kraljevstvu veliki državni projekti građanima nude tehničku pomoć u opremanju domova energetski učinkovitom opremom. Topla fronta u Engleskoj, Topli domovi u Sjevernoj Irskoj, Paket energetske pomoći u Škotskoj i Projekt energetske učinkovitosti u domovima u Walesu, nazivi su tih projekata, kojima je zajednička borba protiv energetskog siromaštva.

Od pokretanja 'Tople fronte' 2000. godine više od dva milijuna kućanstava u Engleskoj primilo je pomoć kroz zamjenu bojlera, izolaciju zidova, nabavu novih komponenata za sustave centralnog grijanja i slično. Instalirano je više od 125 solarnih sustava za grijanje. Ujedno se smanjuju emisije CO2, glavnog stakleničkog plina. Pomoć mogu dobiti kućanstva s djecom mlađom od 16 godina, trudnice i osobe starije od 60 godina, i to u iznosima do 6.000 funti, a prosječna dosad pružena pomoć iznosi 1.800 funti po kućanstvu. Slično izgledaju srodni projekti u Sjevernoj Irskoj, Walesu i Škotskoj

'Mjere koje kućanstvo može provesti variraju od izmjene standardnih žarulja s volframovom niti sada već dobro poznatim štednim žaruljama i ugradnje termostatskih ventila na radijatore pa sve do cjelokupne obnove izolacije zgrade u kojoj žive i izmjene klasičnih prozora onima s višestrukim izo-staklima. Dok je izmjena žarulja jednostavna i provedbeno i financijski, veći zahvati poput obnove ovojnice zgrade sa sobom nose i veće troškove i kompleksniju provedbu', kaže Maja Božičević-Vrhovčak, predsjednica udruge DOOR.

Unatoč formalnoj zakonskoj otvorenosti tržišta, dodaje Božičević-Vrhovčak, država još uvijek regulira cijene, a to znači da će pojavnost energetskog siromaštva u Hrvatskoj postati sve prisutnija neizbježnom potpunom liberalizacijom tržišta i porastom cijena energije.

Prvu mjerljivu definiciju energetskog siromaštva predstavila je 1991. godine Brenda Boardman u svojoj knjizi 'Energetsko siromaštvo: od hladnih domova do dostupne topline', u kojoj kaže da se energetsko siromaštvo pojavljuje kada kućanstvo nije u mogućnosti osigurati adekvatne energetske usluge s do 10 posto svojih prihoda.

Izvještaj podrobno objašnjava kako države provode poticajne projekte za energetsku učinkovitost u kućanstvima u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Finskoj i Belgiji, s podacima o količini uloženih sredstava, vrsti tehničkih poboljšanja i broju korisnika.

Autorice izvještaja su Ana-Maria Boromisa, Vesna Bukarica, Ana Pavičid Kaselj, Josipa Landeka i Slavica Robid, a u cijelosti je dostupan na web stranicama projekta CENEP – 'Sudjelovanje građana u planiranju poboljšanja energetske učinkovitosti'.

Na tim web stranicama provodi se mini anketa o energetskoj učinkovitosti o spremnosti građana na ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i o utjecaju izdataka za potrebe energije na budžet kućanstva.

'Rješavanjem ove kratke ankete moguće je preispitati se što smo dosad poduzeli u vlastitim kućanstvima u pokušaju sprečavanja rasipanja energije i novca, a ujedno i dati svoj doprinos kreiranju politika energetske učinkovitosti u Hrvatskoj', poziva Božičević-Vrhovčak