U izbornoj godini stalno smo bombardirani predizbornim anketama. Zašto se one toliko razlikuju po svojim rezultatima? Služe li kao sredstvo manipulacije glasačima? Kako se rade uzorci ispitanika? Koje su ankete precizno pogodile izborne rezultate, a koje su ih potpuno promašile?
U emisiji HRT-a Otvoreno Mislava Togonala na ovu temu razgovarali su stručnjakinja za komunikacije Aleksandra Kolarić, analitičar Slaven Letica, direktor medijskih istraživanja u agenciji IpsosPuls Ante Šalinović, vlasnik agencije za istraživanje javnog mnijenja 2×1 komunikacije Robert Bosak, politički psiholog Ivan Rimac i kolumnist Ivan Hrstić.
Bosak je izjavio da njegova agencija radi dvije godine i pokušava se nametnuti profesionalnim rezultatima, ali da su manipulacije i lobiji strašni. 'SDP je prvi prepoznao manipulacije s anketama. Izmišljaju se virtualni rezultati. Kako to da je Karamarko najgori političar a HDZ stalno dobiva izbore', upitao je.
Šalinović je istaknuo da su predviđanje rezultata izbora i istraživanje javnog mnijenja posve različiti. 'Iako je istraživanje javnog mnijenja u rujnu predvidjelo rezultate, ono ne mora dati predikciju izbora. Jedina istraživanja koja služe za predikciju jesu izlazne ankete. Žao mi je što je stručna javnost ne bavi utjecajem kampanje, mobilizacije… Ja vjerujem javnom mnijenju u određenom trenutku. Ne predviđam', rekao je.
Rimac ističe kako su i ranije su ankete griješile, primjerice 1996. godine da će Glavaš dobiti izbore u Osijeku, te da ankete ne mogu mijenjati mišljenje ljudi. No Hrstić je ustvrdio da objavljivanje može utjecati na javno mnijenje ali da nisu pokazatelj stanja nego alat utjecaja – ankete se rade kao da žele ugoditi.
Kolarić je zanimalo da Bosak dade argument uz tvrdnje o manipulaciji anketama. 'Kako to da SDP manipulira kad cijelo vrijeme gubi rejting', upitala je.
Hrvatska u 25 godina nije razvila nijedan prognostički model, izjavio je Letica. U SAD-u stotine tisuća ljudi koji žive od prognoza. 'Predizborne ankete vrijedne su kao i prognoze Zorana Vakule. Mogu biti vjerodostojne za sedam dana. Ankete su 10% prognostičkog alata u SAD-u, a legitimno je da ih marketinški stručnjaci, ako im idu u prilog, iskoriste za kampanju', dodao je.
Šalinović je na napade Bosaka i Hrstića odgovorio kako se srećom ne radi o religioznom pitanju već je sve provjerljivo, u svakom aspektu, a Kolarić je ustvrdila da očito nemaju dovoljno znanja. Bosak je i dalje inzistirao kako se manipulira time da je Karamarko najnepopularniji političar. 'Koja vam je to znanstvena metoda', upitao je.
Rimac je objasnio kako anketa na 700 ispitanika ima pogrešku 8-9%. To je ogromna margina. 'Sa 700 ljudi ne mogu se napraviti ankete za izbore. U Velikoj Britaniji uporno griješe i rade ankete na ulicama, a one ne mogu pokriti svu raznolikost. Ozbiljan je izbor iz pune liste ili simulacija izbore. No u RH je popis birača još uvijek za 700.000 veći od broja stanovnika i ne može se koristiti za ozbiljan rad', kazao je.
Hrstić je podsjetio kako postoji i „faktor stidljivog konzervativca“ koji se neće izjasniti. Kolarić je istaknula da istraživanje javnog mnijenja nisu predikcije, a da tumačenje često nije u domeni anketara već analitičara, na što joj je Hrstić rekao kako ga ne zanima što kaže znanost. Kolarić je na to navela kako novinari uglavnom nemaju znanja za tumačenje anketa, a Hrstić inzistirao riječima: Vi samo prodajete…
„Politička“ anketa na 1000 ispitanika, terenska,može stajati 100 i nešto tisuća, odgovorio je na pitanje Šalinović, a Rimac je ustvrdio da se dobije puno manje i da je anketa mjera kakvo je raspoloženje ljudi. Naglasio je da niti jedna anketa u RH niti u Europi nije napravljena s novcima agencije koja je radi.
Emisiju možete u cijelosti pogledati ovdje.
