Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u srijedu kako ne zna zašto informatika još uvijek nije postala obavezan predmet u osnovnim školama, čime je zaradio brojne kritike kako iz krugova stručnjaka u području obrazovanja, tako i iz sektora informatičara
Podsjetimo, Milanović je na Startup srijedi Zagrebačkog inkubatora poduzetništva ponovio neke jednostavne, općepoznate, a popularne misli koje se u posljednje vrijeme često i rado spominju kada se govori o reformi našeg obrazovnog sustava – kako djeca uče previše nepotrebnih stvari napamet, kako nedovoljno čitaju, kako kurikulum nije dobar; konkretno je spomenuo Klasičnu gimnaziju itd.
Govoreći o obaveznoj informatici, premijer je rekao: 'Ja ne znam zašto to već nije napravljeno. Sram me to reći!'
Zalaganje čelnika Vlade za kvalitetnije obrazovanje i informatičku pismenost hrvatske djece svakako je pohvalno, no neobično je da iz njegovih riječi proizlazi da zapravo nije upućen u to što se zbiva u tako važnom resoru – ni zašto reforma kurikuluma još uvijek nije dovršena niti kako će izgledati kada bude dovršena - i to ni više ni manje nego pred skupom ljudi u kojem je bilo i podosta stručnjaka iz ICT-ja.
Naime, mediji, među kojima i tportal, već su više puta pisali o tome na koji način se, prema kurikularnoj reformi, planiraju razvijati digitalne vještine hrvatskih učenika. Budući da je nekima to možda promaklo, a premijeru očito jest, nije na odmet ponoviti još jednom.
Činjenica je da su obaveznu informatiku spominjali brojni resorni ministri, političari i stručnjaci, uključujući i Dragana Primorca za čijeg je mandata potrošeno dosta novaca na opremanje škola računalima. Njegov nasljednik Radovan Fuchs upozoravao je, međutim, 2012. da, unatoč potrošenom novcu, nema ni jedne škole koja je priključena na internet, ali i da nema dovoljno računala ni adekvatnog kadra koji bi dobro mogao odraditi satove informatike jer većina završenih FER-ovaca nema odgovarajuće prosvjetne, odnosno pedagoške sposobnosti.
Unatoč tome, ministar Željko Jovanović je na početku svojeg mandata opet najavljivao mogućnost da informatika postane obavezan predmet.
No plan kurikularnih reformi koji je nedavno konačno predstavljen, pokazao je da se od te ideje ipak, barem za sada, odustalo.
Dakle, kakav je taj novi, posljednji plan za koji je premijer ipak trebao znati prije nego što je došao držati govor među informatički pismenim poduzetnicima?
Načelno, ideja kurikularne reforme jest da nije neophodno da svi učenici ulaze u ozbiljnije sfere informatike kao što je, primjerice, programiranje. Za većinu učenika dovoljno je da se u sklopu drugih predmeta upoznaju s osnovama rada i učenja na računalu, s najvažnijim korisnim programima te da samo oni kojima bi ozbiljnija informatika mogla biti važna za daljnje školovanje, istu uče u zasebnom predmetu.
Dr. sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine koja će upravljati provođenjem reforme, za tportal je ponovio kako je jasno da hrvatske škole trebaju osposobiti učenike da budu digitalno pismeni i osposobljeni za život u digitalnom okruženju te da tu postoji puno prostora za poboljšanje.
'U kurikularnoj reformi zauzet je stav da u svim predmetima od prvog razreda osnovne škole, gdje je to moguće i primjereno, treba uvesti informacijsko komunikacijsku tehnologiju i digitalne sadržaje u proces poučavanja, kako bi se razvile digitalne kompetencije učenika. Osim navedenog, predloženo je da se poučavanje izbornog predmeta informatika proširi na poučavanje od prvog do osmog razreda osnovne škole te da se uvedu i novi sadržaji poput programiranja, razvoja algoritamskog mišljenja itd', rekao je za tportal Jokić.
Uz već spomenute financije za opremu i nastavnike, jedan od razloga za zaokret na ovakvo rješenje jest i činjenica da je naša osnovnoškolska nastava trenutno već preopterećena prevelikim brojem predmeta.
Prema Jokiću, najavljene promjene trebale bi zaživjeti u školskoj godini 2017./18. No on ne isključuje mogućnost da informatika u sljedećem koraku postane obavezan predmet.
'U trenutku kada se u hrvatsko obrazovanje uvede devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, pojavit će se prostor za dodatne obvezne predmete, pa i za informatiku', rekao je.
Jokić ističe da njega i njegov tim raduje što se premijer države uključuje u rasprave o stanju i promjenama u hrvatskom obrazovanju.
'Isto očekujemo i od ostalih roditelja i hrvatskih građana', poručio je Jokić.
Pokušali smo doznati zašto premijer nije znao tako važne stvari kada je išao na skup na kojem je to trebao znati, kao i tko ga je o tome trebao obavijestiti, ili kako se obično kaže - brifirati. No odgovore nismo uspjeli dobiti čak ni u resornom ministarstvu koje vodi informatičar Vedran Mornar.
