Košiček je kazao da je novi zakon o udžbenicima vrlo slojevit.

'Reguliramo najveću dopuštenu cijenu udžbenika, što ne znači da udžbenik ne može biti i jeftiniji. Najveća dopuštena cijena na razini obveznih udžbenika za razrednu nastavu je 10 posto neto prosječne medijalne plaće u Hrvatskoj, a za peti i šesti razred je 14 posto', kazao je i istaknuo da je medijalna plaća u RH oko 5100 kuna. Na pitanje koliko će onda koštati udžbenici te hoće li to iznositi oko 400 milijuna kuna, izjavio je 'da je situacija na tržištu trenutačno za osnovnu školu, prije donošenja ovoga zakona, takva da se radi o 300 milijuna kuna (200 milijuna kuna su udžbenici, a 100 milijuna kuna dopunska nastavna sredstva)'. Potom je uslijedila rasprava o tome kako to da je prije 20-ak godina ministrica Vokić kupila udžbenike za 35 milijuna kuna, prenosi HRT.

Ljevak je odgovorio uredniku i voditelju Mislavu Togonalu kazavši da nije istina to da je knjižarski lobi 'srušio' Ljilju Vokić.

'Što je ona kupila tada', upitao je Ljevak. 'Ona je kupila udžbenike. A kada sada govorimo o cijenama materijala potrebnog učenicima, onda je to puno više od udžbenika. Ona nije kupila taj dodatni materijal', rekao je Ljevak. Dodao je da su se tada proizvodili udžbenici u crno-bijeloj boji, tj. onakvi kakve on ne bi želio da ih učenici imaju. 'Nakladnik nikada nije određivao cijenu udžbenika. Sve cijene koje su se određivale dobivale su potporu ministarstava', napomenuo je.

'Smatramo da takav projekt treba biti u cijeloj državi. Osnovna škola je obvezna svima pod jednakim uvjetima. Postoje situacije u brojnim dijelovima Republike Hrvatske da djeca dolaze u školu, a nemaju udžbenike', kazao je Lovrić. Na pitanje što je s učenicima srednjih škola, odgovorio je da ih u Zagrebu dobivaju i oni te predlaže takav model u čitavoj Hrvatskoj. 'Smatram da je priča o 300-400 milijuna kuna za udžbenike pretjerana i da su udžbenici jeftiniji. Ako se usvoji ovakav zakon, onda bi prema grubom proračunu za osnovne škole bilo potrebno 170 milijuna kuna', kazao je Lovrić i naglasio da javnost ne treba plašiti velikim milijunima, već treba donositi odluke.

'Tražit ćemo da u zakon uđe to da se Vlada obveže na kupovinu udžbenika učenicima i osnovnih i srednjih škola', izjavio je Lovrić. Bunjac je dodao kako nije istina to da je samo Milan Bandić govorio o potrebi besplatnih udžbenika učenicima. Dodao je da je Živi zid ovoga ljeta kupio oko 400-500 školskih torbi i nekoliko stotina kilograma školskog materijala druge vrste, što su podijelili potrebitim građanima. 'To smo kupili od našeg stranačkog novca, ali i privatnoga', dodaje. 'Osim toga, nije gospodin Bandić otkrio toplu vodu. Besplatni udžbenici već su postojali u Republici Hrvatskoj. Priče o tome da će se donijeti odluka o besplatnim udžbenicima nisu točne. Vraća se oduzeto pravo, a ne daje se neko novo pravo', istaknuo je Bunjac.

'Što se tiče cijena, one ne da su visoke, već divljačke, zvjerske. Kada dođe rujan i vrijeme da roditelji opremaju djecu za školu, mi smo zatrpani pozivima ljudi koji su očajni. Školstvo u Hrvatskoj je sve samo ne besplatno', napominje. 'U vrijeme kada je proračun bio daleko manji, a kada je situacija bila daleko teža, onda je gospođa Ljilja Vokić mogla osigurati besplatne udžbenike, a danas se oni ne mogu', kazao je Bunjac. 'Nakladnici su ovaj problem pogoršali jer su, zahvaljujući sprezi s političarima, povišenju marže, različitim naknadama i provizijama te cijene udžbenika digli u nebo', rekao je i dodao da zna da su se po školama organizirala predavanja, nudili pokloni, ali i da je bilo darivanja skupljim poklonima. 'Jedna od legendi kaže da je jedan bivši ministar obrazovanja uzeo 20 milijuna kuna', rekao je, ali nije kazao o kome se radi. Ljevak je izjavio da je organiziranje promocija i predavanja sastavni dio u proizvodnji udžbenika. 'I najnoviji zakon predviđa da nakladnici mogu organizirati jednodnevna predavanja učiteljima, odnosno ravnateljima', kazao je i napomenuo da će po novom zakonu sve biti još transparentnije. Opet ističe da nakladnici dobro i korektno odrađuju svoj posao i da to ne diže cijenu udžbenika.

'Cijenu diže postavljeni program, kurikulum, odnosno ono što se traži od autora i onda se slojevito dižu ti troškovi.' Sokol tvrdi da temeljni koncept nikada nije bio problematičan. 'U odnosu na prvo čitanje, detaljnije je obrađeno pitanje drugih obrazovnih materijala. Nama je bitno da ti drugi obrazovni materijali budu pod kontrolom, prođu stručnu recenziju, budu utemeljeni na znanstvenim činjenicama i to je ključna stvar', dodaje. Uzimajući primjer povijesti i odredbi kako i što će se predavati, Sokol je istaknuo da se neće moći dogoditi da u drugim obrazovnim materijalima piše nešto poput toga 'da je Hrvatska suodgovorna za agresiju' ili slično. 'Bilo nam je bitno da postoji jasna kontrola i da ti materijali budu u skladu sa znanstvenim činjenicama. Također bitno je da je zakonom propisano da su udžbenici obvezni za 80 posto predmeta. Iznimka su predmeti s pretežno odgojnom komponentom - likovni, glazbeni, tjelesni i slično. Tako smo utvrdili da udžbenici ostaju temeljeno sredstvo pomoću kojega se poučava.'

Proces recenzije odobravanja udžbenika, premda je pojednostavljen, i dalje postoji. Govoreći o udžbenicima, Košiček je rekao da se olakšanje ne odnosi samo na to da su oni lakši, već ih treba profiltrirati od svih nepotrebnih detalja. Na pitanje tko će platiti oko pola milijuna tableta potrebnih učenicima i koliko će oni koštati, Košiček je rekao da se uvodi dio po dio reforme i da nije tablet jedini način na koji se može koristiti digitalni sadržaj u nastavi. 'Ako Ministarstvo provodi projekt, ako uvodi nove kurikulume i najavljuje da će učenici dobiti tablete, vjerojatno postoje izračuni koliko će sve to koštati', rekao je Lovrić, a Bunjac je dodao 'da će se sada pogodovati novom interesnom lobiju. Do sada se pogodovalo nakladnicima, a sada će se pogodovati proizvođačima digitalnih sredstava i teleoperaterima'. 'U eksperimentalnom programu se koristi nešto malo manje od 8000 tableta. Carnet nadzire sve naše tablete. Njemu se ne pogoduje jer je on državna agencija', izjavio je Košiček te je za kraj iznio dinamiku primjene novih kurikuluma.