Gospodarski razvoj i investicije u zemljama Zapadnog Balkana teme su koje su okupile sve regionalne čelnike, predstavnike Europske komisije i Europske banke za obnovu i razvoj, kao i međunarodne poduzetnike na konferenciji u Londonu.

Organizator skupa, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kaže kako je cilj bio da se 'čitava regija Zapadnog Balkana predstavi kao investicijska destinacija', ali i da se premosti jaz između 'političkih opredjeljenja i regionalnih projekata'. Iako su Europska investicijska banka (EIB), Svjetska banka i EBRD kroz Zajednički akcijski plan za gospodarski oporavak i razvoj u središnjoj i jugoistočnoj Europi već izdvojile 30 milijardi eura za razdoblje 2013/2014., a Europska komisija iz pretpristupnih fondova kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo osigurava oko milijardu eura bespovratne pomoći, u Bruxellesu vjeruju da je upravo sada, kada Europa pokazuje prve naznake izlaska iz gospodarske krize, 'ključni trenutak' da Zapadni Balkan pokuša privući još više ulagača

'A investicije će doći samo ako zemlje unaprijede investicijsku klimu i stvore uvjete za održivi rast - što je temelj za otvaranje novih radnih mjesta. Zatim poboljšaju uvjete za privlačenje direktnog stranog kapitala i stvore uvjete koji će poboljšati poslovanje domaćih malih i srednjih poduzeća', izjavio je europski povjerenik za proširenje Štefan Füle otvarajući konferenciju u Londonu.

U Europskoj komisiji i EBRD-u uvjereni su da najprije treba povećati ulaganja u infrastrukturne projekte transeuropske energetske i transportne mreže, što se smatra bitnim za unaprijeđenje održivog gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i trgovinu.

Reforme za pomoć gospodarstvu, ali i proširenju

Europski dužnosnici ističu da nijedna od zemalja Zapadnog Balkana u ovom trenutku nema učinkovitu tržišnu ekonomiju, da je nazaposlenost, pogotovo mladih u regiji, visoka, da su državni deficiti i zaduženja u stalnom porastu, a da je kompetitivnost poslovanja često opterećena političkim odlukama:

'Ovakvi problemi moraju se rješavati udruženim snagama vjerodostojnih reformi s jedne i obilnim fondovima iz privatnog i javnog sektora s druge strane. Upravo bi reforme financijskog tržišta i tržišta rada, kao i smanjenje administrativnih opterećenja za poslovanje trebale biti prioritet. Investicije u edukaciju i istraživanja također. A vladavina prava, bitna za sigurnost i povjerenje ulagača, je ključ gospodarskih reformi', poručio je Füle čelnicima zemalja sa Zapadnog Balkana.

'Radeći na ekonomskom približavanju potencijalnih i već postojećih članica EU-a, zemlje koje žele postati članicama bi se što bolje pripremile za ulazak na tržište Unije, a smanjio bi se i migracijski pritisak. Nove članice zadržale bi tako svoje stručnjake i radnike, a šira javnost bi se uvjerila da se proširenje može odvijati bez većih migracija', kaže Füle.

Nove europske inicijative za Zapadni Balkan

U Europskoj komisiji navode da će se s državama Zapadnog Balkana voditi dijalog zasnovan na njihovim programima nacionalnih gospodarskih reformi pri čemu bi se trebale dogovoriti specifične preporuke za svaku zemlju posebno. Međunarodni monetarni fond (MMF) i EU sudjelovali bi i u daljnjoj tehničkoj pomoći u primjeni dogovorenog. Od zemalja regije tražit će se i da izrade akcijske planove na području javnih financija, kao i dvogodišnje 'preglede' planova reformi u ključnim pitanjima kao što su gospodarski rast, energetika ili edukacija.

Što se tiče situacije u BiH i prosvjeda u Federaciji, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda je rekao: 'Normalno je da svaki sigurnosni rizik, koji stvara nestabilnost, predstavlja i poslovni rizik za ulagače. Novac je kao zec koji bježi iz nesigurne zone, ali vjerujem da je to lokalna vatra koju ćemo lako ugasiti.' A premijer Srbije u ostavci Ivica Dačić naglasio je da nijedan projekt ne može i neće biti ostvaren bez stabilnosti u regiji. Dačić je zemlje Zapadnog Balkana pozvao da se bolje međusobno organiziraju 'bez previše priča o bratstvu, već o zajedničkom interesu': 'Nećemo pričati bajke, nisu ulagači humanitarni radnici - oni hoće profit. Nitko neće ulagati u nestabilnost.'

Zajedničko stajalište svih čimbenika Zapadnobalkanskog okvira za investicije (WBIF) je i da se tržište Zapadnog Balkana mora što više objediniti kako bi postalo privlačno za ulaganja i isplativo za krupnije poslove.