U Hrvatskoj se trenutačno nalazi oko 22.000 izbjeglica iz Ukrajine, od kojih su polovica djeca. Pritom je među odraslim osobama koje su utočište od rata pronašle u Hrvatskoj čak 86 posto žena. Iako mnoge imaju malu djecu pa se ne mogu tako lako uključiti u tržište rada, nekoliko tisuća njih moglo bi se odmah zaposliti.

'Glavna ideja ove inicijative je osnaživanje – kako ukrajinskih žena, ukrajinskog naroda, tako i cijele Hrvatske. Hrvatska treba radnu snagu, i niskokvalificiranu i visokokvalificiranu, tako da postoji potražnja. Procjene su da se od 5000 do 6000 Ukrajinaca među izbjeglicama u Hrvatskoj može zaposliti', istaknula je direktorica EBRD-a Hrvatska Victoria Zinchuk.

Iako ova inicijativa ne cilja izravno na društvenu integraciju Ukrajinaca u našoj zemlji, direktorica EBRD-a Hrvatska kaže da zapošljavanjem tih ljudi posljedično dolazi i do društvene integracije. Dodala je da pritom nije riječ o investicijama EBRD-a, nego o donacijama i suradnji s akterima u privatnom sektoru. Jedni od njih su Mlinar i Studenac, a koji su dosad zaposlili po 30-ak Ukrajinaca.

Udruga Svoja postoji od kolovoza prošle godine, a osnovale su je Ukrajinke koje su odmah po početku ruske invazije na Ukrajinu izbjegle u Hrvatsku. Udruga radi na integraciji izbjeglica iz Ukrajine u hrvatsko društvo, osiguravajući im tečaj jezika i pomažući im u pronalasku posla ili otvaranju vlastite tvrtke ili obrta. Usto im pruža prilike za usavršavanje i edukacije.

Mnogi žele otvoriti obrt u Hrvatskoj

Dosad su pomogli 200 Ukrajinaca pronaći posao. Većinom su to poslovi za koje nije potrebno poznavanje hrvatskog jezika pa tako mahom rade u trgovinama, pekarnicama, cvjećarnicama i slično. Velik broj njih je visokoobrazovan, no to ih ne sprječava da rade i 'jednostavnije' poslove. A tu su i oni koji žele otvoriti obrt ili osnovati tvrtku.

'Ukrajinci koji su u Ukrajini imali svoj biznis žele nastaviti s tim u Hrvatskoj. Zahvaljujući našoj suradnji s Plavim uredom, održavamo konzultacije za samozapošljavanje, na koje se odazvalo više od 60 Ukrajinaca', rekla je Irina Pronenko ispred udruge Svoja, istaknuvši da su to poduzetnici mahom iz građevinskog i uslužnog sektora, ali i IT sektora. S obzirom na to da velik broj izbjeglica iz Ukrajine ima znanja i vještine iz IT sektora, u sklopu ovog projekta pokreće i projekt Women in Tech, koji bi te kvalificirane žene povezao s hrvatskim IT sektorom.

Dio Ukrajinaca namjerava se u nekom trenutku vratiti u domovinu, ali velik broj njih, posebice majke male djece koja su krenula u školu i već stekla prijatelje, namjeravaju ostati ovdje. Cijeli projekt financirat će TaiwanBusiness - EBRD Fond za tehničku suradnju, a udruga će tijekom provedbe EBRD-ova projekta surađivati s lokalnom zakladom Solidarna.

Sporost sustava - nostrifikacija diplome liječnika traje dvije godine

Ivan Blažević iz zaklade Solidarna istaknuo je kako je jedan od najvećih problema prilikom zapošljavanja kvalificiranih izbjeglica nostrifikacija diploma, posebice kada je riječ o medicinskim djelatnostima.

'Imate nekoliko desetaka doktora koji su primorani raditi kao konobari, iako u Hrvatskoj fali doktora, a trenutno po ubrzanom postupku nostrifikacija diploma za doktore traje oko dvije godine', istaknuo je Blažević, dodavši kako to pokazuje da hrvatske institucije nisu dovoljno brzo i adekvatno reagirale na integraciju Ukrajinaca na tržište rada. Pritom je jedan od najvećih problema jezik, ali zemlje poput Njemačke i Poljske su kaže, primjer, kako se taj cijeli proces može ubrzati.

Kao pozitivan primjer iz privatnog sektora ističe hrvatske tvrtke koje su imale podružnice u Ukrajini, a koje su odmah po početku rata povukle svoje zaposlenike i njihove obitelji u Hrvatsku i našle im smještaj te im je tako omogućen nastavak rada u Hrvatskoj.