O gospodarenju otpadom i mogućim rješenjima, učinkovitim sustavima koji bi i hrvatskim gradovima donijeli maksimalnu korist u ponovnoj uporabi otpada kao vrijedne sirovine, o problemu zbrinjavanja otpada razgovaralo se u večerašnjem Otvorenom
Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kaže da je Hrvatska kao članica Europske unije usklađena s direktivama i transponirala je iste ciljeve u svoje zakonodavstvo i strateške planove kad je riječ o gospodarenju otpadom.
'Ali ovdje nije samo riječ o pukim ciljevima, nego u konačnici to doprinosi kvaliteti zaštite okoliša, kvaliteti života. Mi smo turistička zemlja i za nas je to izuzetno važno. Jako je bitno da naš sustav gospodarenja otpadom zapravo pridonosi efikasnosti i da taj otpad ne bude puko odlaganje smeća, nego zapravo iskorištenje, jednog bitnog resursa koji se može dalje upotrijebiti i doprinijeti u stvaranju ciljeva kružnog gospodarstva', rekao je Balen u Otvorenom.
vezane vijesti
'U zadnje se vrijeme se vidi i napredak u ostvarivanju ciljeva. Ono što je svima najzanimljivije je odvojeno sakupljanje otpada. Mi smo u zadnjih pet godina tu porasli za 18%, što je izuzetno dobro. U zadnjoj godini imamo možda među najvećim stopama Europske unije. Trenutno smo na 46% i mislim da ćemo ove godine taj cilj i podići', kazao je Balen o nekim od ciljeva.
Istaknuo je da, kao i u svakom sustavu, ima prostora za napredovanje i da je Vlada u posljednjih nekoliko godina osigurala značajna financijska sredstva u tom pogledu putem Fonda i resornih ministarstava, gotovo pola milijarde eura.
'To su značajna sredstva koja upravo doprinose, što kolege jako dobro znaju, oko 215 odlagališta je investirano, sortirnice, gotovo milijun i pol kontejnera i kanti za smeće, što građani svakodnevno vide. Tako da jako puno toga je napravljeno, i naravno ima prostora u nekim još drugim stvarima gdje slijedimo primjere dobre europske prakse', kazao je Balen.
Kako Split stoji s gospodarenjem otpadom?
'U Splitu smo prije dvije godine zatekli jednu situaciju kada nismo imali izgrađenu infrastrukturu za pravu infrastrukturu za dobro odvajanje otpada i kasnije njegovu oporabu. I mi smo tome pristupili dosta sustavno. Napravili smo istraživanje koje je pokazalo da su građani zaista zainteresirani za odvajanje otpada. Zatim smo radili infrastrukturu, zasnivali smo infrastrukturu na tzv. polupodzemnim kontejnerima. Instalirali smo ih 600 u gradu i još ćemo i 200 ovog ljeta i kasnije ćemo još popuniti još možda stotinjak, dakle bit će ih skoro tisuću', kazao je splitski gradonačelnik Ivica Puljak.
Kazao je da su, što se tiče infrastrukture, u nekim dijelovima obične kante za smeće, ali različite kante za različite dijelove otpada za recikliranje.
'Iz mjeseca u mjesec imamo sve bolje i bolje rezultate. Mi smo zatekli stopu od 12-16%, odvajanja, prošle godine smo bili na 19%, i prošle godine smo završili zadnji mjesec na 27%, što je zaista veliko povećanje', kazao je splitski gradonačelnik.
Misli da je sada Split negdje na dvije trećine uspostave infrastrukture. 'Nabavili smo nove kamione, kamione za pranje kontejnera, uređaje za oporabu kao što su usitnjivač, balirka, biostabilizator koji će pretvarati biološki otpad u kompost koji ćemo kasnije dijeliti građanima, upotrijebiti u parkovima itd. Građani su to dobro prihvatili i to nam nekako ulijeva optimizam za budućnost da ćemo uspjeti', rekao je Puljak.
Osijek među velikim gradovima najbolji u odvajanju otpada
'Mi smo jedini veliki grad koji je prešao normu od 50%, prošle godine je to bilo 51,26%, zbog toga nismo niti platili nikakvu kaznu. Ove godine očekujemo još bolji rezultat, očekujemo rezultate Ministarstva gospodarstva. Ja bih rekao da je rezultat toga svakako dobra infrastruktura', kazao je Ivan Radić, osječki gradonačelnik. Dodao je da Osijek ima četiri reciklažna dvorišta i jedno mobilno reciklažno dvorište.
'Samo u tim reciklažnim dvorištima je prošle godine bilo preko 100.000 posjeta naših sugrađana. Tamo odvajamo 51 vrstu otpada. Podijelili smo 36.000 spremnika, s obzirom da odvajamo od vrata do vrata. To su četiri vrste otpada u kućanstvima, šest vrsta otpada u stambenim zgradama', kazao je.
Naglasio je da je važna i edukacija građana. 'Provodimo edukaciju već od vrtićke dobi i u svim osječkim osnovnim školama. Imamo i odlagalište za građevni otpad. Također smo jedan od 14 gradova koje imaju kompostanu, što je izuzetno bitno', rekao je osječki gradonačelnik.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet iznio je neke podatke za Zagreb.
'Brojke u Zagrebu pokazuju da smo od uvođenja sustava tzv. plavih vrećica smanjili miješani komunalni otpad, sa 170 tisuća tona na 130 u protekloj godini. To je umanjenje za 25%. Porasle su ostale frakcije otpada - plastika, papir i bio otpad koje predajemo privatnim oporabiteljima, ali zato u projekciji idemo sa Centrom za gospodarenje otpadom u Resniku', rekao je Korlaet.
Dodao je da u vlastitom aranžmanu Grad Zagreb zbrinjava glomazni otpad. 'To smo preuzeli od privatnog oporabitelja na početku mandata, i građevinski otpad od obnove na Resniku, što smo otvorili neki dan', kazao je zamjenik zagrebačkog gradonačelnika.
