Zagreb Undergorund, simpozij o mogućnostima korištenja gradskog podzemnog prostora, okupio je danas u Zagrebu brojne stručnjake iz Hrvatske i inozemstva te investitore zainteresirane za podzemnu željeznicu o čijoj se gradnji u Zagrebu razmišlja i priča već desetljećima.
‘Gledaju li se podzemne građevine i transportni objekti na karti Europe postoji jedna 'bijela fleka' - jugoistočna Europa i zemlje bivše Jugoslavije - što znači da se tu nije koristilo podzemlje za transportnu infrastrukturu i brze linije transporta. Zbog toga su gradovi zagušenim prometom, sa slabijom kvalitetom života odnosno većom bukom i zagađenjem te manjom sigurnosti’, rekao je Davorin Kolić, predsjednik Hrvatske udruge za tunele i podzemne građevine - ITA Croatia, koja je organizirala dvodnevni simpozij.
Kolić navodi da se u Zagrebu zadnjih 20 do 25 godina intenzitet prometa povećao u korist privatnog prijevoza - ranije je omjer bio 70 naprama 30 u korist javnog prijevoza, a sada je obrnuto.
‘Tramvaji i autobusi dobri su do neke mjere, ali takva vrsta prijevoza više ne zadovoljava ni veličinu gradova niti brzinama, pa se u Europi i svijetu koriste brze linije gradskog prometa - podzemna željeznica, podzemni tramvaj i slično i na taj način se prevozi više ljudi, a smanjuju se sve negativne posljedice osobnog prijevoza. To je i glavna ideja simpozija Zagreb Underground’, dodao je Kolić.
‘Dajemo rješenja i prijedloge i na taj način dižemo svijest i širimo informacije u zajednici koja onda traži napredak’, dodao je.
Na otvorenju skupa nazočili su predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, ali ne predstavnici Grada Zagreba pa je Kolić izrazio žaljenje tim više što na simpoziju bila nazočna i predstavnica investitora iz Kine koji nude nova rješenja za razvoj transportne infrastrukture. Investirali bi u zagrebački metro, prugu, podzemnu ili nadzemnu željeznicu, u prugu Zagreb Rijeka i ostalo budući da u Srbiji već grade tri sekcije autoputa, autoput u Crnoj Gori, dok su u Makedoniji izgradili hidroelektranu.
Zamjenik ministrice Željko Uhlir ocijenio je vrlo dobrim što su se u Zagrebu mogla razmijeniti međunarodna iskustva u podzemnom graditeljstvu jer smo zemlja vrlo različitih konfiguracija i postoji potreba za različitim inženjerskim rješenjima.
‘Prikazani su dometi današnjeg inženjerstva i vidjelo se da se svaki problem može riješiti, samo je pitanje koliko će koštati’, rekao je Uhlir. Kad je riječ o gradnji metroa u Zagrebu, Uhlir odgovara da treba izraditi analizu cost benefita kako bi se vidjelo treba li Zagreb metro i koliko bi to koštalo.
Na simpoziju je prikazan primjer grada Toulousea gdje se podzemna željeznica financirala privatnim novcem te pozitivno i uspješno posluje, a bit će iznesen i primjer rješavanja prometnih problema u Istanbulu budući da se ta rješenja mogu primijeniti i kod nas.
Sutra će biti riječi o prvim konceptima urbanog razvoja Zagreba i o mogućnostima gradnje podzemne željeznice u našem glavnom gradu, a na okruglom stolu bit će navedeni različiti primjeri rješavanja prometnih problema u Zagrebu, Splitu i u Dubrovniku.
