Taj ambiciozni plan urbanistička je vizija arhitekta Nikole Bašića koji potpisuje gotovo sve značajnije projekte izvedene u Zadru u posljednja dva-tri desetljeća. 'Vrata Zadra' trebala bi biti realizirana na lokaciji nekadašnjih baroknih obrambenih bedema koji su tijekom demilitarizacije grada, početkom 19. stoljeća, pretvoreni u perivoje i parkove. Ovo novo ambiciozno redefiniranje tog prostora zapravo je uvod u šire zahvate u centru grada i to uključuje još nekoliko prostornih zahvata, primjerice, na lokaciji tvornice Maraska i pretvaranje uvale Jazine u nautičku marinu.

Bašićevo idejno rješenje predstavljeno je kao veliki urbanistički zahvat, jedan od značajnijih u dvije tisuće godina povijesti grada. U urbanističkom smislu to jest intervencija u prostor na samom prilazu povijesnoj jezgri na osjetljivoj lokaciji koja je sada zelena zona u centru grada. Projekt bi, prema našim saznanjima, trebao uvažiti sve te povijesne slojeve i dodatno valorizirati bedeme, ali i odgovoriti na nove potrebe i izazove grada na početku 21. stoljeća.

Najvažniji zahvat u Bašićevu idejnom projektu ponovno je prokopavanje i revitaliziranja obrambenih kanala između utvrde Forte, današnjeg perivoja i istočnih bedema grada s utvrdom Grimani. Kanali su izvorno bili prokopani u 16. i 17. stoljeću, kada je građen i kompleks utvrda na prilazu poluotoku u vrijeme turske opasnosti. Podsjetimo, tada je grad bio glavna strateška točka obrane mletačke Dalmacije. Kompleks zadarskih utvrda izvanredno je očuvani obrambeni sklop. Osmanlije nisu imali adekvatan odgovor na tako snažno branjeni grad i zadarski ager tada je bio temeljito opustošen i spaljen, ali Zadar unutar bedema ostao je netaknut.

Bašićev je projekt javnosti, uz određene kontroverze oko natječaja, bio predstavljen 2008., ali ideja ponovnog spajanja uvala Jazine s jedne te Kolovara i Foše s druge strane prokopavanjem kanala stara je više desetljeća. Kao jedan od argumenata za taj projekt navodilo se to da bi se time značajno poboljšala cirkulacija mora u dubokom zaljevu Jazine. Na simulacijama projekta vidljivo je da se na istočnom dijelu poluotoka predviđa gradnja poslovnog i kongresnog centra, javne garaže i hotelskog sklopa uz more. Pažnju nam je privukao planirani amfiteatar na Ravnicama.

Prema najavama, u realizaciji projekta bi se, osim sredstava zainteresiranih investitora, koristila i sredstva fondova Europske unije. Veći dio tog prostora na Ravnicama koji je nekada bio vojarna zapravo je u državnom vlasništvu, preciznije u vlasništvu MORH-a. Osim toga, u gradu imaju u planu izmještanje trajektnog prometa iz luke u Jazinama u luku Gaženicu. Tada bi cijela uvala trebala postati marina za jahte i megajahte.

Iako 'Vrata Zadra' uglavnom asociraju na ime arhitekta Nikole Bašića, no uz njega se u tom kontekstu počelo spominjati i ime značajnog novog investitora prisutnog posljednjih godina u Dalmaciji, Dogus grupu iz Turske. Dogus grupa trenutačno po projektu Nikole Bašića gradi veliki hotel u Šibeniku u marini Mandalina, a ujedno je vlasnik najveće marine na Jadranu u Sukošanu. Taj projekt isto potpisuje Nikola Bašić, a sada se izvodi i druga faza gradnje u bivšoj SAS-ovoj marini. Nedavno je Dogus grupa postala suvlasnik zgrade tvornice Maraska u uvali Jazine gdje je isto planirana gradnja hotela i marine.

Na pitanje tportala je li Dogus grupa zainteresirana uložiti u projekt 'Vrata Zadra', Nikola Bašić nam je odgovorio da za sada nema takvih saznanja i napominje da je njihov primarni projekt u Zadru buduća gradnja na lokaciji iza tvornice Maraska. 'Taj veći hotelski objekt na razini pet zvjezdica će se graditi umjesto manjeg stambenog kompleksa koji je bio tamo prvotno zamišljen', ispričao nam je Bašić. Inače, zgrada Maraske pod zaštitom je konzervatora. Bašić nam je potvrdio da je i cijeli projekt 'Vrata Zadra' dobio suglasnost konzervatora. Po njegovu mišljenju, obnova prokopa i kanala ima povijesnu dimenziju i pozitivno valorizira bedeme i utvrde. Na pitanje što će biti s važnim pješačkim mostom koji povezuje centar grada s novim gradom i limitira transformaciju Jazina u nautičku luku, a koji nije prikazan na simulaciji, Bašić je istaknuo da eventualno buduće rješenje tog mosta zapravo nije dio projekta 'Vrata Zadra'.

Alfa i omega projekta, naravno, neizbježni je Božidar Kalmeta koji se neko vrijeme pritajio ispod radara zbog repova iz cestogradnje, da bi sada najavio novi veliki investicijski zamah u Zadru. Unatoč navedenim kontroverzama oko natječaja i nedosljednijoj arhitektonskoj strukovnoj organizaciji, zadarski je problem i nejaka civilna scena koja nije pokrenula ozbiljniju javnu raspravu o Bašićevu monopolu. No u takvim okolnostima sreća je u tome to da je Bašić ipak vrhunski arhitekt i da bi ovaj projekt trebao donijeti pozitivne promjene u gradu.

Obnova povijesnih kanala i revitalizacija bedema sutra će biti glavni turistički forte na Ravnicama, a po toj osnovi grad planira povlačiti sredstva iz EU fondova. Dodatni argument za apliciranje na fondove ekološka je dimenzija projekta, jer će more iz Jazina povezivanjem s Kolovarama i Fošom konačno procirkulirati.

Božidar Kalmeta nedavno je, predstavljajući javnosti i medijima planirani projekt, svemu tome dodao naglašenu političku dimenziju. Kalmeta je rezolutno naglasio da će budući projekt Zadru dati metropolsku dimenziju, predstavio ga kao budući regionalni centar i odbacio bilo kakvu drugu mogućnost te praktički već započeo novu političku kampanju. Podsjetimo, realizacija novog regionalnog i administrativnog ustroja tek predstoji. Time on birače već sada mobilizira na trivijalnoj temi odabira budućeg regionalnog središta Dalmacije i oživljava 'vječiti' rivalitet Splita i Zadra. Kalmeta, prilagodljiv i žilav političar s devet života, naravno, razmišlja dva poteza unaprijed i snažno uvodi novu populističku temu u lokalnu politiku, bez obzira na činjenicu da će realitet na terenu zapravo odrediti takve stvari.