Prvo, Europski parlament tražio je da se višekratni nedostaci u isplatama, koji su gotovo onemogućili Europskoj komisiji da ispuni svoje pravne i financijske obveze u posljednjih nekoliko godina, isprave kako bi se izbjeglo da 2014. započne deficitom. Države članice pristale su dodati još 3,9 milijardi eura za 2013. Drugo, Europski parlament također je inzistirao na tome da se sve pravne podloge za različite EU programe finaliziraju na temelju suodlučivanja između Europskog vijeća i Europskog parlamenta. Kao rezultat toga, na ovoj plenarnoj sjednici glasovat će se o mnogim važnim programima.

Treće, Europski parlament inzistirao je na osnivanju radne skupine koja će se baviti pitanjem 'vlastitih resursa' i reformom dohodovnih aranžmana EU-a, s obzirom na to da je trenutačni sustav, sa svim svojim iznimkama, popustima, različitim izvorima financiranja i ovisnosti o nacionalnim proračunima postao neobjašnjiv. Države članice pristale su na osnivanje ove grupe, koja će odmah početi s radom.

Sporazumom Europskog parlamenta u lipnju 2013., osigurani su ključni prioriteti u pregovaračkom mandatu. Među njima je i puna fleksibilnost, čime se omogućava preseljenje neplaćenih sredstava između godina i široka fleksibilnost za obveze, kako između godina, tako i između kategorija izdataka. Ova je fleksibilnost potrebna kako bi se osiguralo korištenje svakog eura tamo gdje je najpotrebnije, pogotovo sada kada se godišnji proračuni smanjuju. Drugi ključni uspjeh Europskog parlamenta jest umetanje 'revizijske klauzule', u kojoj će se od Europske komisije zahtijevati predstavljanje pregleda i funkcioniranja Višegodišnjeg financijskog okvira u 2016., uz puno uvažavanje ekonomske situacije u to vrijeme. Zastupnici također traže da se skrati razdoblje trajanja financijskog okvira sa sedam na pet godina.