Kamperska scena i kultura odmora u bivšoj Jugoslaviji
Kako nam je ljeto pred vratima, a gospodarski kolaps iz našeg dvorišta još nismo otjerali, osim osmišljavanja godišnjih odmora treba poraditi i na razbijanju anksioznosti, dosade, depresije i ostalih nuspojava nezaposlenosti. Osim usmjeravanja misli na pozitivnu budućnosti, i kratak retro flash o uzbudljivoj prošlosti može raspiriti ispod taloga pesimizma skrivenu maštovitu ideju. Jedna takva priča je ona o jugoslavenskim kamp kućicama iz koje ćemo vidjeti da, iako su naši roditelji, stričevi, tetke (...) odrastali u permanentnoj krizi, nisu se sputavali težiti oblicima života, slobodi i užicima kolega s obećanog Zapada.
Kultura odmora
Kada bi MMF dobio u ruke Turistički svijet iz 1954. godine, specijalizirano glasilo 'Turističkog saveza Hrvatske', poželjno bi bilo osigurati prisutnost doktora. Teško je vjerovati da bi propovjednici o 'neradništvu' Hrvata shvatili zašto se Turistički svijet ljuti na Jugoslavene koji ne iskorištavaju godišnji odmor za dokoličarenje! 'Tu se pretežno radi o onim radnicima koji su se regrutirali iz seljačkih slojeva i koji su po društvenoj svijesti ostali poluseljaci', ljutito zaključuje autor, čudeći se zašto ne razumiju da je godišnji odmor dio standarda suvremenog čovjeka! Hrvati su brzo shvatili - sljedećih godina cijela koncepcija odmaranja, putovanja, izletništva poprima potpuno novu dimenziju - otvaraju se sindikalna odmarališta, hoteli, kampovi, a rasprodaju se časopisi poput Vikenda
koji savjetuju kako iskoristiti odmor. Posjedovanje kamp kućice brzo ulazi među najpoželjnija rješenja.
Kupujmo domaće
Dok je automobilska industrija bila koncentrirana u kragujevačku Crvenu zastavu, proizvodnja kamp kućica pripala je Sloveniji. U pogonima Industrije motornih vozil iz Novog mesta 1965. godine stvara se prva kamp prikolica Adria, čije ime će obilježiti kampersku scenu. Težnja za mobilnošću na odmoru te za boravkom u prirodnom ambijentu rezultira početkom osamdesetih godišnjom produkcijom od čak dvadesetak tisuća kamp kućica! Simpatična marketinška kampanja s geslom 'Adria prikolice - vaš dom u prirodi' dodatno je pobuđivala strasti. Vješti marketingaši potencirali su osjećaj obnove čovjekovog kontakta s prirodom, ali na način koji ga ne lišava novih tehnologija poput plinskog štednjaka s automatskim paljenjem i gašenjem, hladnjaka, grijalica, kemijskog WC-a... Prostranost su pak dočaravale fotografije veselih četveročlanih obitelji koji na moru, ali, što je zanimljivo, i na snijegu, uživaju komfor svoje Adria prikolice.
Uradi sam
Ako se ponekad pitamo zašto naši djedovi ili očevi znaju toliko toga sami napraviti, razlog dijelom leži u činjenici što je jugoslavensko društvo razvijalo specifičan oblik 'uradi sam' ideologije. Spoj školskog sustava, koji s predmetom poput proizvodno-tehničkog odgoja potiče vještinu izrade proizvoda praktične vrijednosti i slabih novčanih primanja ugroženih ekonomskim poremećajima, rezultirao je time da su čak i složene kamp kućice dolazile na repertoar proizvoda koje 'svaki Jugoslaven može napraviti u svojoj garaži'. Zagrebački časopis Sam svoj majstor išao je u tome toliko daleko da su izdanja periodički donosila detaljne tekstualno-slikovne priloge koji prikazuju kako npr. od odbačenih i zapuštenih modela TAM-a, slovenskog proizvođača kamiona i autobusa, napraviti potpuno funkcionalan i moderno opremljen karavan, tj. kamp kućicu s motorom! Prvo tako izrađeno vozilo u Jugoslaviji dobilo je dozvolu za vožnju 1978. godine, a idejno ga je zamislio i izradio, potpuno iznenađujuće, zagrebački novinar Zvonko Tot. Što drugo preostaje, nego u knjižnicu i antikvarijat po SAM.