U emisiji Otvoreno su gostovali: Marko Filipović - SDP, IDS, HSU, HSS, Nikola Ivaniš - PGS, Laburisti, Marin Miletić - Most, Josip Ostrogović - HDZ i Davor Štimac - kandidat grupe birača.

1. U kakvom je stanju gradska blagajna? Jeste li zadovoljni načinom na koji se dosad raspoređivao proračun grada i što mislite o smanjenju prireza?

Filipović: Prije svega treba naglasi da je imovina grada Rijeke jedna od najvećih u Hrvatskoj i iznosi oko 7 milijardi kuna i to je benefit koji smo uspjeli sačuvati u ovih 30 godina upravljanja gradom. Dug postoji, dospjele obveze su oko 75 ,milijuna kuna a ukupno kreditno zaduženje grada Rijeke koje planiramo otplatiti do 2036. iznosi negdje oko 450 ,milijuna kuna. Kada uzmemo ta dva iznosa u obzir, 7 milijardi imovine i dug od 450 milijuna kuna mislim da je to za jedinicu lokalne samouprave dobar omjer.

Štimac je replicirao Filipoviću: G. Ivaniš spominje dug, ovo je treća emisija, svaki puta drugačija izjava, kada smo bili u Otvorenom prije mjesec dana dug je bio 150, prije 7 dana je bio 75, dosta su mi čudne te promjene. Međutim analitika je pokazala da je dug znatno veći i da iznosi 750 milijuna kuna pa bih volio objašnjenje za to.

Filipović je odgovorio: Istina je da je dug početkom godine bio oko 150 milijuna kuna. Podsjetit ću da je krajem 2017. akumulirani gubitak bio negdje oko 260 milijuna kuna ali planom otplate duga taj je dug krajem prošle godine došao na onih 150 o kojima sam govorio u emisiji na N1.

Štimac je replicirao Filipoviću: U roku od posljednjih mjesec dana dug je po vama pao za 75 milijuna kuna. Ne razumijem kako je to moguće, posebno kada objektivna analitika pokazuj eda je dug sasvim drugačiji, da konsolidirani dug iznosi 750 milijuna kuna a nekonsolidirani preko milijardu. Pitam gdje su ti novci?

Filipović je replicirao Štimcu: Kad g. Štimac pita gdje su novci, novci su tamo gdje trebaju biti. On bi mogao objasniti kako je dug KBC-a nakon što ga je on preuzeo sa 150 smanjen na 300 milijuna kuna kada je on otišao. To će morati objasniti sadašnjem ravnatelju koji je vrlo jasno iznio podatke o dugu KBC-a i svemu onom što je g. Štimac radio u KBC-u.

Štimac je replicirao Filipoviću: Gospodin je pobrkao podatke. Dug je povećan od kada ja više nisam ravnatelj KBC-a. Inače, KBC Rijeka je u moje vrijeme poslovao pozitivno, naše obveze prema veledrogerijama bile su najkraće, investirali smo 500 milijuna kuna u odjele, počeli gradnju nove bolnice...

Filipović je replicirao Štimcu: Hrvatska javnost jako dobro zna da je g. Štimac doveo firmu iz Zagreba koja surađuje s gospođom Markić, gostuje kod Bujanca zajedno s Hasanbegovićem i nama Riječanima tumači koliki je dug grada. To je istina koju treba znati i svjetonazor s kojim se g. Štimac poistovjetio u ovoj kampanji.

Štimac je replicirao Filipoviću: Mi ovdje govorimo o novcima, gdje su novci. Molio bih g. Filipovića da ne zamjenjuje teze. Udruga Građani prije svega nezavisnim je stručnjacima dala da analiziraju dug. Ja bih molio da kažete građanima gdje je 750 milijuna kuna.

Ivaniš: Meni su u ovom trenutku u kampanji kao i u naredne 4 godine u središtu građani Rijeka i želja da se njima u kampanji govori istina kao što ih i u naredne 4 godine treba voditi u bolju i kvalitetniju Rijeku. Gradske financije Rijeke nisu zabrinjavajuće, građani Rijeke ne moraju biti zabrinuti da će u narednom periodu biti zakinuti u bilo čemu. I ove će se godine izdvojiti 14 milijuna kuna za najbolji socijalni program u državi - program grada Rijeke.

Miletić: Prvo bih rekao da je danas završen ramazanski post i svim svojim prijateljima islamske vjeroispovijesti želim obilje božjeg blagoslova, svako dobro povodom Ramazanskog Bajrama. Što se tiče proračuna, rekao sam, moramo ući unutra duboko s revizijom i vidjeti kakvi će sve kosturi poispadati iz ormara i tek onda ćemo moći donijeti pravi proračun i plan što dalje ćemo napraviti u našoj voljenoj Rijeci.

Ostrogović: Pa cijeli taj proračun i cijeli dug Rijeke treba podijeliti na određene faze - prvo taj akumulirani minus koji iznosi preko 185 milijuna kuna, bio je prošle i pretprošle godine 265, malo se sada smanjio, možda samo malo drugačijom vrstom knjiženja. Što se tiče kreditnih zaduženja grada Rijeke oni su preko 450 milijuna kuna i grad Rijeka godišnje plaća 10 milijuna kuna samo na kamate. Tu ne smijemo zaboraviti niti na komunalna društva kojima je grad Rijeka vlasnik i gdje su zaduženja preko 535 milijuna kuna i kad se sve to zbroji ukupan dug grda je preko milijardu kuna.

Ivaniš je replicirao: Suštinski bi trebali pokazati da poznajemo i da znamo što je proračun grada, da znamo što je deficit proračuna, da znamo što su krediti, da li su krediti dug ili je kreditna rata dug, da li komunalna društva koja su trgovačka društva se mogu podvoditi pod proračun grada. Ne, ne mogu i zato sam rekao - svi krediti grada ali i komunalnih društava uredno se vraćaju i ne predstavljaju problem.

Štimac: Ja samo mogu ponoviti da je situacija s gradskim financijama upravo onakva kako smo konstatirali a to je da je nekonsolidirani dug preko milijardu kuna, da imamo dugove od 750 milijuna kuna, da su to ogromni novci i da je grad Rijeka najzaduženiji nakon Zagreba. To je zabrinjavajuće posebno kada uzemno u obzir veličinu samog proračuna i sve kredite koji postoje.

Miletić je replicirao: Ne kasne novci samo poduzetnicima, nego su i brojnim sportskim klubovima. I brojne udruge čekaju mjesecima novce za projekte koji su već odobreni, da im se isplati, da im se pomogne ono što im je obećano. Dakle, bude isplaćeno ali kasni.

Ivaniš je replicirao Štimcu: G. Štimac iznosi neistine. Ako je g, Grubišić napravio analizu financija grada za koji je sazvana tribina, nakon toga je to objavljeno. Nakon što je demantirano to je povučeno, lista g. Štimca je tu analizu povukla s interneta i građanima to nije dostupno, što znači ako netko laže, ne laže netko drugi.

Štimac je odgovorio: G. Ivaniš ne znate pretraživati, sve je dostupno na internetu, pogledajte dokument,, sve je javno, 110 strana koje vrlo jasno pokazuju stanje gradskih financija i ne vidim više potrebu da o tome raspravljamo.

Ivaniš: Vrlo jednostavno, g. Grubišić koji je veliki financijski stručnjak i libertarijanac nudi Rijeci nešto što je nudio i prije. Dok sam ja skupljao potpise za spas 3. maja on je tvrdio da se 3. maj treba zatvoriti. On je gospodin koji planira obogatiti hrvatsko gospodarstvo i svoj business uvođenjem radnika s Filipina, dakle nudi jedan koncept koji je za rijeku neprihvatljiv.

2. Je li Gradska uprava preglomazna, ima li prostora za smanjenje broja ljudi?

Ivaniš: Gradska uprava je preglomazne sve općinske id državne uprave u RH. Tijekom godina raznim putevima tu se zapošljavalo i više ljudi nego što je potrebno da se posao obavlja. Moraju se smanjivati uprave pa i grada Rijeke. Moj je prijedlog, a mislim da o tome imamo konsenzus, prirodni odljev ljudi u mirovinu. Oni koji ostaju moraju posao raditi isto pa i bolje. Tako ćemo smanjiti izdvajanja za bruto dohotke i tako ćemo u teškim vremenima štedjeti ali na upravi a ne na građanima.

Miletić: Gradska uprava ima 524 zaposlena čovjeka i slažem se s kolegom Ivanišem koji je dobro primijetio što treba napraviti. Ja bih rekao da će promjena biti tamo gdje je politika zapošljavala preko veze, nepotizma, klijentelizma zapošljavala svoje ljude. A riječka gradska uprava je jedna od boljih gradskih uprava koja radi jako dobro svoj posao, ali definitivno kada postanem gradonačelnik Rijek ja ću se obračunati s klijentelizmom i korupcijom tako da možemo reći da svi oni pošteni i vrijedni radnici, a njih je većina, mogu mirno spavati.

Ostrogović: Gradska uprava je preglomazna, ima 524 uposlenika, ali na sve to treba ubrojati ljude u komunalnim društvima kojih je preko 1800 i one u nekim drugim ustanovama kojim je vlasnik grad. Ka se sve to zbroji pod gradom imamo zaposleno 2813 ljudi. Gradska. Gradska uprava je preglomazna, ja se slažem da tamo ima ljudi koje treba i nagraditi, a kako bude išlo vrijeme i prirodni odljev tako će se taj broj ljudi u upravi i smanjivati.

Štimac: Čuli ste dimenzije gradske uprave i ja kao rješenje vidim da se prirodnim odljevom će se te brojke smanjiti. To će dovesti i d smanjenja troškova, naši su izračuni da se godišnje samo prirodnim odljevom ljudi može uštedjeti 12 milijuna kuna. To znači da mi u četiri godine tako možemo značajno smanjiti troškove i olakšati budžet.

Miletić je replicirao: 16 godina sam surađivao s gradskom upravom kroz razne projekte i tamo ima sjajnih ljudi. Te ljude treba nagraditi. Nedopustivo je da tamo imate ljude koji dobro rade svoj posao, a oni koje ne rade imaj jednaku plaću kao oni. Napravit ću jednu atmosferu gdje će se rad vrednovati i stvorit ću jednu radosnu atmosferu.

Ostrogović je replicirao: Čude me neke izjave g. Ivaniša kao da prvi puta dolazi na mjesto u gradskoj upravi. Moramo znati da je on bio aktualni dogradonačelnik, zajedno s g. Filipoviće. U proteklih 20 godina iz rijeke je iselilo preko 20 % ljudi ali to nije spriječilo gradsku upravu da naraste za 50%.

Filipović je replicirao: G. Ostrogović iznos i neistine, nije istina da je gradska uprava narasla 50%. Mi smo preuzeli velik dio posla oko izdavanja građevinskih dozvola i ti je zaposleno stotinjak ljudi koji obavljaju odličan posao. U tome je grad Rijeka najbolja u Hrvatskoj.

Filipović: U svakoj upravi pa tako i u gradskoj upravi grda Rijeke ima prostora za uštede, ima prostora i na javnoj televiziji na kojoj radi preko 3000 ljudi. U našoj gradskoj upravi radi malo više od 500 ljudi i oni odgovorno obavljaju svoje poslove. Slažem se da će jedan dio prirodnim odljevom otići, no ne mogu se složiti s ovim što je iznio g. Štimac. Mi na plaće trošimo oko 60 milijuna kuna, to je malo više od 6% proračuna, naš proračun iznosi oko milijardu kuna, a ako prirodnim odljevom ode oko 5% to znači da ne možemo uštedjeti iznos koji je on spominjao.

3. Kako ocjenjujete ostavštinu Vojka Obersnela i što će biti vaš prvi potez kao gradonačelnika?

Miletić: Vojka Obersnela ovdje nema, a svim aje jasno da Filipović nije Vojko Obersnel tako da je malo nezgodno razgovarati o čovjeku kojeg nema. Birali su ga građani Rijeke, on nije sam sebe birao, očito je tu bio jedan postotak ljudi koje je podržavao Obersnela. Činjenica je da je jako mali postotak birača izlazio na izbore, oko 30%. I zato je sad izrazito važno da osvijestimo građane da treba izaći na izbore i glasati po svojoj savjeti. Ako žele promjene znaju koga će izabrati.

Ostrogović: Jedan od najdugovječnijih gradonačelnika Rijeka, a ja bih rekao i jedan od najneuspješnijih. Prate ga propali projekti i neispunjena obećanja. Međutim, Obersnel je vrhunski političar, vidio je da potpora SDP-u u Rijeci pada i kada je osjetio da će izgubiti, da više neće biti gradonačelnik, rekao je - ljudi ja sam završio, idem u zasluženu mirovinu a vi plaćajte moje dugove koji su ostali.

Štimac: Glavna ostavština su sigurno dugovi. Međutim vi kada sada hodate gradom i gledate plakate koje je objavila vladajuća stranka vi vidite da piše - nudimo tisuću novih stanova, otvaramo dva nova vrtića, povećavamo budžet za sport na dvostruko. Podsjeća me to kako su izgledala obećanja prije 4 godine, dakle sami su stavili na plakate sve ono što nisu ispunili u posljednje 4 godine.

Filipović je replicirao: G. Štimac je obećao 8 tisuća novih radnih mjesta. To me podsjeća na obećanja od bivše predsjednice o plaći od 8 tisuća eura. G. Štimac se razbacuje obećanjima kao da prvi puta ide na izbore. Oprostite on i de prvi putra na izbore.

Kako riješiti problem Marinščine?

Štimac: Problem Marinščine je širi problem. To je prvenstveno županijski problem. Međutim osnovno je pitanje zbrinjavanje samog smeća. Građani su načinom na koji im se obračunava smeće iz razloga što jednostavno se ne može precizirati kome ide koji račun. Moramo vrlo jasno definirati da svatko odgovara za ono smeće koje je stvorio i da plaća smeće koje je sam stvorio. To je prvo. Postoje način da se to mjeri. Imamo i sortirnicu i trebamo taj projekt isto tako završiti. Onda će sve to skupa dovesti do toga da manje smeća dolazi do Marinščine i da se smanji ekološki problem.

Miletić replicira Štimcu: Ja sam više u temi, budući da sam kao saborski zastupnik nekoliko puta govorio o problemu Marinščine. Nastavni zavod za javno zdravstvo donio je konkretne pokazatelje da se truje cijeli riječki prsten s Marinščine To se prešučivalo nekoliko mjeseci. Reagirao je kolega Beaković iz HDZ-a, ako se ne varam, i s time upoznao riječku javnost. Vrlo je jasno što treba napraviti: odvajati biootpad, izgradnja bioplinskog postrojenja kompostane i sve se riješi.

Ivaniš replicira Štimcu: Marinščina je prije svega državni projekt i puno pitanja treba postaviti Vladi i resornom ministarstvu. Sigurno je da je u izvedbi Marinščine napravljeno puno tehničkih prekršaja i treba ganjati onoga tko je napravio te propuste zbog kojih Marinščina nije dobra. Treba učiti i od manjih. Grad Krk, na čijem je čelu predsjednik Primorsko-goranskog saveza, ima najbolje uređeno zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj pa možemo učiti od onih koji znaju kako se to radi.

Miletić replicira Ivanišu: Tu je nekako trodioba odgovornosti: odgovornost grada Rijeke, županije i ministarstva. Ustvari svi su krivi. Slažem se s kolegom Ivanišom da je na Krku sjajno posložena priča i meni je nevjerojatno, imali ste prilika kao zamjenik, to su vaši ljudi iz stranke, da kažete Obersnelu pa hajdemo to preslikati jer na Krku sve funkcionira.

Ivaniš replicira Miletiću: Najmanje odlučivanje o Marinščini je na gradu Rijeci. Ono što je grad Rijeka ove godine učinio to je da je nakon drastičnog poskupljenja, koje je bilo enormno, na pritisak grada Rijeka to poskupljenje je povučeno za 50 i nešto posto. Tek toliko kako se grad Rijeka brine za svoje građane.

Filipović: Marinščina je prvi otvoreni centar za zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj, uz istarski Kaštijun. U njega su uložena značajna europska sredstva i to je projekt koji je rađen prema tadašnjoj državnoj strategiji upravljanja otpadom, koju su donijeli još, ako se dobro sjećam, ministrica Dropulić i tadašnji ravnatelj fonda za energetsku učinkovitost Ružinski, koji je kasnije, uspod budi rečeno, odgovarao na neke optužbe koje su bile upućene prema njemu kako je vodio taj Fond. Taj projekt treba zaživjeti, tamo završava otpad iz rijeke i iz cijele Primorsko-goranske županije i postoji prostor za poboljšanje cijele te priče.

Miletić replicira Filipoviću: Treba ljudima točno plastično objasniti što se događa. Ja sam kao saborski zastupnik nekoliko puta bio u Marinščini, govorio u Saboru, na kroncu spriječio pokušaj grada i županije da izgrade spalionicu na vodozaštitnom području Sušačke Drage, a bio sam i u Kaštijunu. Dakle, oni skupe otpad, dovedu ga i izace sav otpad na jedno mjesto, ne sortiraju ništa., To je katastrofa i zato dolazi sav otrov i cijela priča. Ne pridržavaju se nikakvih europskih konvencija o otpadu i to je zastarjeli i promašeni koncept.

Ivaniš: Koncept, o kojem je sad Miletić govorio je odredilo Ministarstvo zaštite okoliša i dobili su priliku da to realiziraju Istra i Primorsko-goranska županija kao najnaprednije. U izvedbi je učinjeno puno propusta, od toga da nedostaje sortirnica do toga da su neke tehničke stvari neriješene zbog kojih se javljaju ti plinovi i nepodnošljivi smrad. Iz jednostavnog razloga zajednički sa sve tri razine moraju sudjelovati, ali ključne poteze mora povesti nadležno ministarstvo Vlade jer je to bio nacionalni projekt i takve projekte će po svemu sudeći, ap možda i zastarjele dobivati i druge županije.

Miletić: Slažem se s kolegom Ivanišem. Moramo to zaustaviti, to su potpuno promašeni i zastarjeli koncepti gospodarenja otpadom. I ovo što imamo na Marinščini i na Kaštijunu to jedino ključ u bravu- Zato sam ostao malo osupnut kada sam čuo kolegu Garija, ako se dobro sjećam, da će se 40 milijuna kuna utući u Marinščinu. Slabo mi je bilo, morao sam popiti kamilice. Mi moramo ljude osvijestiti. Ovo što Krk radi, to mi moramo raditi. Biootpad, odvajati, poticati i senzibilizirati građane da budu odgovorni građani. A Riječani to sigurno jesu, mi to možemo, ali treba političke volje i odluke te trebamo prestati trovati ljude s Marinščinom jer to se događa. Truju se ljudi od Marinščine i Kaštijuna.

Ostrogović: Moramo znati da je Marinščina projekt koji nije dovršen. Cijeli proces obrade otpada jednostavno staje u jednoj fazi. Tamo dolazi puno više otpada nego što se zapravo može ostaviti na samom centru i taj otpad ne ide dalje u obradu i zato se stvaraju neugodni mirisi i sve što ide uz to. Međutim u suvlasništvu Marinščine je i grad Rijeka i županija i Čistoća i Čistoća je otkad vozimo otpad na Marinščinu poskupjela svoje usluge za čak 109% odmah nakon prošlih lokalnih izbora i koliko god se otpad u Rijeci sortirao na kraju se na Marinščini sve baca na jednu hrpu i od tog procesa nema ništa.

Što mislite o projektu EPK? Je li taj projekt bio isplativ?

Filipović: EPK i sve ono što je Rijeci donijela i tek će donijeti u budućnosti je definitivno projekt koji je obilježio zadnji mandat. Već sam naglasio da sam bio izuzetno ponosan na 1. veljale 2020. kada smo spektakularnim otvaranjem ustvari predstavili riječki identitet na europskoj karti. Nakon toga je došla pandemija, no riječka tvrdoglavost i tu je došla do izražaja i mi smo na ljeto održali preko 400 kulturnih događanja na otvorenom prostoru Exportdrva. Možemo biti ponosni na sve one koji su sudjelovali u projektu, ali i na volontere i broj događanja koji je unatoč pandemiji bio velik.

Ivaniš: Mislim da je svaki Riječanin ponosan na to što je Rijeka postala prva hrvatska Europska prijestolnica kulture i prva se upisala na tu kartu kulturnih gradova Europe. Sasvim je jasno da su okolnosti u kojima se odigravala smanjile ukupni utjecaj, međutim ono što ostaje u duši je ponos o kome sam govorio, a u stvarnosti postaju objekti koji bi se možda gradili za 10 ili 20 godina, a sada se grade i završit će se u roku od godine dana i bit ćemo najkulturniji grad u Hrvatskoj. Imat ćemo kulturni kvart, a ministrica kulture uvijek predivno kaže kako je na Rijeku i EPK i na taj kvart iznimno ponosna.

Miletić: Svaki Riječanin je sretan da se jedno veliko događanje događa u našem gradu kao velikom hrvatskom gradu. Ono što bih ja rekao da bih pohvalio dimenziju gdje stvarno imamo mnoštvo infrastrukture i velikih objekata koji će ostati Riječanima. Sada je važno da vidimo u kojem smjeru će oni ići, u kojem će smjeru ići cijeli program i na kraju kako ćemo voditi brigu o svim tim objektima. Meni stvara neugodnost da šira javnost ipak će zapamtiti EPK po političkoj akciji kandidata jedne političke opcije za zamjenika gradonačelnika da su postavili crvenu zvijezdu na riječki neboder.

Ostrogović: EPK 2020. Sada je peti mjesec 2021. Gotovo niti jedan od krucijalnih projekata koji su trebali biti zaštitni znakovi EPK 2020 ni danas još nisu gotovi. I kad pogledate to objektivno, što možete reći? EPK je bio projekt, kako gospoda govore, uspješan, a zapravo još nije realiziran je objekti nisu ni gotovi. Brod Galeb 60 milijuna kuna nije gotov. Povećavala se cijena 2 do 3 puta, totalno megalomanski projekt.

Filipović replicira Ostrogoviću: Otvoren je i rekonstruiran novi gradski muzej. Muzej grada Rijeke preselio je u prekrasnu baroknu palače šećerane. Svjetski postasv, tko god je došao u Rijeku oduševljen je postavom, dvije velike izložbe. Dječja kuća, to su sve završeni projekti. Naravnoda je pandemije usprila jedan dio radova i na gradskoj knjižnici i na brodu Galeb.

Štimac: EPK je krenuo sa spektakularnim otvaranjem i to se radilo o velikom događaju koji je bio skup od 8,5 milijuna kuna. Očekivao sam nastavak tih aktivnosti. Hodajući gradom narednih mjeseci, aktivnosti se nisu vidjele. Umjesto da po ljeti kada je Hrvatska doživjela turističku sezonu unatoč pandemiji u Rijeci se jedini hotel u užem centru zatvorio. Nije bilo turista, nije bilo autobusa, nije bilo onoga što smo htjeli time dobiti - dovesti ljude da vide Rijeku kao središte Europe.