Hrvatska granična policija nije zaprimila službenu obavijest o slovenskoj mjeri preusmjeravanja kamiona na velike granične prijelaze s Hrvatskom, poput Bregane/Obrežja, odgovorio je MUP tportalu na pitanje hoće li i što poduzeti povodom najavljene mjere koja bi tijekom produljenog prvomajskog vikenda mogla dovesti do novih nevolja na graničnim prijelazima
'Policija Republike Hrvatske nije zaprimila službenu obavijest slovenske strane o provođenju navedenih mjera nad teretnim prometom. U slučaju promjena u načinu obavljanja granične kontrole nad teretnim vozilima, pravovremeno ćemo obavijestiti javnost', poručili su iz MUP-a.
Nakon što je državni tajnik u slovenskom MUP-u Andrej Špenga najavio da će se teretni promet usmjeravati prema velikim prijelazima s Hrvatskom kako bi se lokalno stanovništvo uz manje prijelaze zaštitilo od buke i velikih gužvi, pa će ondje biti usmjeravani putnički automobili, prometni stručnjak Željko Marušić izjavio je za tportal da bi moglo doći do velikih problema jer mali prijelazi nisu sigurnosno prilagođeni velikim prometnim opterećenjima.
Slovenci u četvrtak slave Dan otpora okupatoru, kao neradni državni praznik, pa se očekuje da će već sutra mnoštvo njih pohrliti u Hrvatsku. 'Upotrijebit ćemo sve kadrovske resurse kojima raspolažemo da ne bi bilo zastoja i gužvi. Nadam se da će i naši susjedi Hrvati osigurati potrebne kadrovske i tehničke resurse te potrebnu infrastrukturu na graničnim prijelazima. I to će biti svojevrstan test u njihovoj želji da što prije postanu dio Schengenskog područja', kazao je Špenga.
Čini se da su Slovenci procijenili da je dovoljna najava putem medija, pa kolegama u Hrvatskoj nisu poslali službenu obavijest o najavljenim promjenama u graničnom prometu.
Violeta Bulc, povjerenica EU-a za promet: Dogovorite se!
O svemu se oglasila i Slovenka Violeta Bulc, povjerenica Europske komisije za promet, pozivajući slovensku i hrvatsku Vladu da se dogovore oko režima prijelaza. Sustavne mjere nadzora na europskim granicama donesene su kako bi se povećala sigurnost, ali predviđaju i načine na koje ciljanim kontrolama spriječiti negativne posljedice i gužve na graničnim prijelazima, kazala je Bulc u razgovoru za ljubljanski list Dnevnik od srijede, prenosi Hina.
'Svjesni smo situacije na hrvatsko-slovenskoj granici te utjecaja što ih sustavni pregledi imaju na građane i teretni promet', kazala je Bulc, dodavši da je Komisija u kontaktu sa svim članicama EU-a kako bi se riješili ti problemi.
'Pozivamo članice da dobrom međusobnom suradnjom omoguće nesmetano provođenje novih mjera, a posebno hrvatska i slovenska tijela da traže rješenja u međusobnom dogovoru kako mjere kontrole ne bi izazivale nepotrebna kašnjenja i čekanja u kolonama na granici', kazala je Bulc, dodavši da za takve slučajeve europska uredba o granicama predviđa i uvođenje ciljanih kontrola putnika.
'Nova pravila nadzora omogućavaju dovoljnu mjeru prilagodljivosti. Ona predviđaju i ciljane preglede u slučaju da sustavna kontrola ima nesrazmjeran utjecaj na protok prometa na granici, uz jasnu ocjenu da to neće smanjiti razinu sigurnosti', kazala je Bulc. 'Naš je cilj da se poveća europska sigurnost i da prijelazi granice na svim granicama teku glatko, uključujući slovensko-hrvatsku granicu, a da pri tome ne budu ugroženi ni turizam ni sigurnost. Zato države članice EU-a te nove mjere moraju provoditi na djelotvoran način te zajedničkim snagama iskoristiti prilagodljivost pravila koja smo dogovorili svi u Uniji. Komisija aktivno pomaže državama članicama u tom procesu', dodala je Bulc.
Što se tiče mogućih zapleta i gužvi koje bi nastale u vrijeme jakog prometa u turističkoj sezoni, Bulc je rekla da trenutačno stanje zahtijeva strpljivost sve dok se ne nađu odgovarajuća rješenja koja će izbjeći bilo kakav utjecaj na dnevni promet na granicama, a da se omogući bolja sigurnost.
'Svi se slažemo da europski građani ne smiju predugo čekati na granicama, ali isto tako da treba smanjiti sigurnosne rizike', kazala je europovjerenica, dodavši da su mjere s kojima su se svi u Uniji složili uvedene za bolje upravljanje granicama, odnosno da bi se mogli identificirati oni koji neprimijećeno žele doći u Europu s terorističkim namjerama ili otići na strana bojišta, na kojima bi se borili na strani terorista, pa čak i kad je riječ o državljanima članica EU-a.