Benčić je bila jedna od deset kandidata za člana Savjeta za razvoj civilnog društva, a špijunsku provjeru naložila je Jadranka Cigelj, suradnica tadašnje potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor. Cigelj je u aferu pokušala uvući i Kosor i potom je promptno smijenjena, dok je voditeljici Centra za mirovne studije Sandri Benčić preostalo godinama tražiti pravdu po sudovima. Odlukom Ustavnog suda dobila je moralnu zadovoljštinu, a za materijalnu će trebati pokrenuti privatnu parnicu protiv države.

'O tome još nisam ni razmišljala, ali vjerojatno idemo s tužbom. No bilo mi je puno važnije dokazati da nije postojao efikasan pravni lijek i da je pod hitno trebalo unaprijediti civilni nadzor nad tajnim službama', kaže Benčić za tportal.

'U to doba žalila sam se Vijeću za civilni nadzor nad radom sigurnosnih službi i dobila mišljenje da postupak predstavlja kršenje ljudskih prava. To je, naravno, bilo dobar indikator, no sudovi nisu bili vezani njihovim mišljenjem', objašnjava Benčić. Naime, njezine tužbe redom su odbijali svi niži sudovi i tek je na Ustavnom sudu potvrđeno ono što je tvrdila od početka - da se sigurnosna provjera nad građanima ne smije provoditi bez njihova pristanka.

'Niži sudovi su se bavili formalnostima, odnosno činjenicom da u trenutku podnošenja tužbe provjera više nije trajala, što je dosta nevjerojatno: a na taj način mogao je suditi i nekakav kompjuter. Svi sudovi su obavezni uz zakone primjenjivati i Ustav, kao i Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a naši to nisu učinili', kazala je Benčić. No još uvijek nije uspjela dobiti na uvid podatke koje je SOA protuzakonito prikupila o njoj.

'Nikad nisam dobila dosje na uvid, mada sam ga tražila. Tadašnji ravnatelj SOA-e Tomislav Karamarko mi je tada napisao da se podaci jesu prikupljali, ali ne postoji nikakav dosje i nema mi što dati! To me je zbilja zgromilo: jedino gore od nezakonitog skupljanja podataka jest njihov nestanak ili skrivanje.'

Benčić svejedno smatra da je nadzor nad SOA-om danas puno efikasniji i tvrdi da je već u začetku afere Linić moglo predvidjeti da ta služba nije korištena u političkom obračunu.

'SOA danas ima tri instance nadzora i teško da bi se moglo napraviti nešto protuzakonito. No problem je u policiji: još uvijek ne postoji nikakav civilni nadzor nad njenim mjerama tajnog prikupljanja podataka o građanima, a čim nadzora nema - odmah se pojavljuje sumnja. Građanska kontrola mora se hitno organizirati, i to po mogućnosti pri Saboru, a ne MUP-u ili nekim drugim institucijama', predlaže Benčić.