Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje u svijetu, a u Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre oko 4 milijuna ljudi.

Prema procjenama oko 60 milijuna ljudi u Europi živi s nekom od kardiovaskularnih bolesti.

'Kardiovaskularne bolesti su jedan od vodećih problema smrti i već se 25. put održava Svjetski dan srca s ciljem da te se potakne izrada nacionalnih planova u prevenciji kardiovaskularnih bolesti kako bi se smrtnost koju uzrokuju kardiovaskularne bolesti smanjila, time je cilj ovogodišnjeg Dana srca potaknuti ljude prevenciju', rekao je Ante Ćorušić ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Hrvatska ispod prosjeka

U 2023. godini 19 937 osoba u Hrvatskoj preminulo je od komplikacija uzrokovanim kardiovaskularnim bolestima što čini stopu od 38,8 posto umrlih. Ta je brojka nešto manja od prethodnih godina kada je u žarištu pandemije zbog oboljenja covidom dvije tisuće ljudi više od prošlogodišnje brojke umrlo usred kardiovaskularnih bolesti.

Prema spolu, od kardiovaskularnih bolesti, umire više žena od muškaraca pa se u postocima radi o brojki od 40 posto žena diljem Europe, dok u Hrvatskoj 43,2 posto žena i 34,5 posto muškaraca preminu usred kardiovaskularnih bolesti.

'Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,5 posto (5 899) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 9,5 % (4 891) u ukupnom mortalitetu', kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Hrvatska je po pitanju smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja znatno lošija od prosjeka zemalja Europske unije sa stopom od 600,3/100.00, dok najniže stope imaju Francuska, a najlošiju Bugarska.

'Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 23 posto svih prijevremenih smrti (prije 65.godine života)', izjavila je Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano žilne bolesti HZJZ-a.

Prevencija je nužna

Obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana srca u fokus stavlja nužnost donošenja nacionalnih planova prevencije te poziva na potpisivanje globalne peticije.

'Namjera ove javnozdravstvene akcije je prikazati model ranog otkrivanja KVB te upućivanja na kardiološki pregled što će biti jedna od aktivnosti Nacionalnog plana za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u RH', istaknula je Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva dodavši kako će se u subotu uoči Svjetskog dana srca na poziv Svjetske kardiološke federacije osvijetliti pročelje Hrvatskog narodnog kazališta u znak podrške prevenciji kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj i svijetu.

'Mi još uvijek po nekakvoj međunarodnoj klasifikaciji spadamo u zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika iako pratimo pozitivne trendove tijekom posljednjeg desetljeća jer je tada smrtnost u Hrvatskoj od bolesti srca i krvnih žila prelazila pedeset posto čime možemo donekle biti ponosni jer smo postigli velike napretke u hrvatskoj kardiologiji, ali očito nismo zadovoljili niti prevenciju niti rehabilitaciju', kazao je Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca naglasivši važnost izrade cjelovitog nacionalnog plana suzbijanja kardiovaskularnih bolesti koji bi obuhvatio prevenciju, liječenje i rehabilitaciju, a naglasak je na prevenciji.

Cilj je fokusirati se na prevenciju od dječje dobi, postati dio zdravstvenog programa u školama s obraćanjem posebne pažnje na obitelj koja mora spoznati važnost promicanja zdravog života i zdravih životnih navika.

Ukljućen liječnici obiteljske medicine, a provođenje plana počinje s listopadom

Liječnici obiteljske medicine kao oni od kojih sve počinje uključeni su u program prevencije, te se s njima održavaju brojni sastanci, kaže Miličić nadodavši kako imaju 'bliske odnose i naglašavamo da su oni baza piramide cijele naše medicine, uključeni su i integrirani, te surađuju s udrugom Hrvatskih kardioloških medicinskih sestara'.

U pripremi je provođenje plana preventivnog pregleda na nacionalnoj razini koje uključuje otkrivanje svih kroničnih nezaraznih bolesti i počinje u listopadu. Neće se provesti istovremeno svugdje, ali prema navodima Portolan Pajić u 2025. godini možemo očekivati da će biti implementiran u svim županijama.

Besplatna dijagnostika za građane

U susret obilježavanju Svjetskog dana srca održat će se javno zdravstvena akcija 28. rujna na Trgu Josipa bana Jelačića od 9.00 do 13.00 sati u organizaciji Ministarstva zdravstva, Zaklade Hrvatska kuća srca, Hrvatskog kardiološkog društva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uz suradnju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara, Udruge StEEP, Studentske sekcije za kardiologiju MEF-a te Microlife Hrvatska.

Građanima će biti omogućena besplatna dijagnostika koja uključuje mjerenje krvnog tlaka, određivanje glukoze i kolesterola u krvi te indeksa tjelesne mase u svrhu prevencije i ranog otkrivanja kardiovaskularnih bolesti. Na temelju dobivenih vrijednosti i podataka o navikama vezanima za tjelesnu aktivnost, prehranu i pušenje, građanima će liječnici kardiolozi određivati kardiovaskularni rizik te će one s najvećim rizikom i bez dotad poznate i liječene kardiovaskularne bolesti upućivati na kardiološki pregled (klinički pregled, EKG i laboratorijske pretrage) u posebno dogovorenim terminima u Kliniku za srce i krvne žile KBC Zagreb.

Briga o zdravlju srca donosi se sad, promjene životnih navika i tjelesna aktivnost prvi su koraci ka zdravom i snažnom srcu. Odazovite se ovoj hvalevrijednoj akciji, odredite svoj kardiovaskularni rizik te pravovremeno zaštitite svoje srce, zaključio je akademik Davor Miličić.