U svrhu osvještavanja javnosti o ovom problemu u SAD-u se 2. veljače obilježava Dan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti u žena pod nazivom Go Red For Women.

Uoči Valentinova želimo i naše čitateljice osvijestiti o postojanju problema te ih ovim člankom potaknuti da poduzmu konkretne preventivne mjere. Želite li pružiti podršku ovim nastojanjima, predlažemo da se 2. veljače obučete u crveno.

Kardiovaskularne bolesti – pošast modernog doba

Kardiovaskularne bolesti skupina su poremećaja koji zahvaćaju srce i krvne žile, a glavne kliničke manifestacije mogu se podijeliti na:

Srce i srčani krvožilni sustav – koronarna bolest srca

Mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest

Krvne žile koje opskrbljuju ruke i noge – bolest perifernih arterija.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umre oko 17,7 milijuna ljudi, što čini čak trećinu svih uzroka smrti. Procjenjuje se da će i u godinama koje slijede bolesti srca i krvožilja biti glavni uzrok smrtnosti pa se 2030. godine očekuje 23,6 milijuna smrtnih slučajeva.

I u Hrvatskoj su bolesti srca i krvožilja na zabrinjavajućem prvom mjestu po uzroku smrtnosti, unatoč činjenici da je po svom zemljopisnom položaju mediteranska zemlja. Prema dostupnim podacima iz 2011. godine, u Hrvatskoj je u jednoj godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo 51.019 osoba, od čega 49 posto muškaraca i 51 posto žena.

Rizični čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti kod žena

Poremećene razine masnoća u krvi, povišen krvni tlak i pretilost (osobito tzv. trbušni tip pretilosti) prepoznati su kao čimbenici rizika za pojavu bolesti srca i krvnih žila koji pogađaju i žene i muškarce, međutim postoji i niz čimbenika koji znatno više pridonose razvoju bolesti kod žena nego kod muškaraca, kao što su:

Šećerna bolest: žene koje boluju od dijabetesa imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s muškarcima s dijabetesom.

Stres i depresija: srce žene znatno 'teže' podnosi kronični stres i depresiju, nego srce muškarca.

Pušenje i tjelesna neaktivnost ostavljaju teže posljedice na kardiovaskularni sustav žene, nego muškarca.

Komplikacije u trudnoći: visok krvni tlak tijekom trudnoće ili gestacijski dijabetes mogu dugotrajno povisiti rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena.

Ključ prevencije leži u zdravom životnom stilu

Dobra je vijest to da zdrav životni stil može znatno smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila. Tri su ključna koraka u postizanju zdravog srca zdravim životnim stilom. 

'Hranite se pravilno jer je raznolika i uravnotežena prehrana od presudne važnosti za zdravo srce i krvne žile. Pravilna prehrana podrazumijeva temeljenje obroka na cjelovitim žitaricama, voću i povrću te nemasnom mesu, ribi i mahunarkama. Unos soli, šećera i zasićenih masti treba ograničiti', napominje Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica. 

Dodaje kako je potrebno kretati se barem 30 minuta kako bi srce bilo fit te barem 60 minuta većinu dana u tjednu kako bismo održali zdravu tjelesnu masu. 

'Ne pušite i ne izlažite se pasivnom pušenju jer dim cigarete ili cigare izravno šteti srcu', upozorava Vranešić Bender. 

Srce voli mediteransku dijetu

Mediteranska dijeta je način prehrane koji se danas smatra zdravstveno najopravdanijim za zdravlje pojedinca, posebno u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.

Mediteranska prehrana obiluje cjelovitim žitaricama i svježim, sezonskim povrćem i voćem. Konzumira se i nemasno meso, riba i morski plodovi, obrano mlijeko i mliječni proizvodi, a važan dio čine i orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje nezaobilazan je dio mediteranske prehrane, a preporučuje se i konzumacija vina u umjerenoj količini, do 2 dl dnevno, s preporukom da se konzumira uz obrok.

Odaberite 'prave' masnoće

'Kada je riječ o hranjivim tvarima, visok unos i loš odabir masti i ugljikohidrata igra značajnu ulogu u nastanku kardiovaskularnih bolesti', objašnjava Vranešić Bender.

Savjetuje se unos masti ograničiti na 30 posto dnevne kalorijske vrijednosti, od čega nezasićene masnoće trebaju činiti oko 25 posto ukupno unesenih masnoća.

Odabirite mlijeko i mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masnoće i izbjegavajte konzumiranje punomasnih sireva (45% m.m.). Prilikom konzumiranja mesa preporuka je ukloniti sve vidljive masnoće jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća ugrađenih u njegovu strukturu.

'Ukoliko imate povišeni kolesterol, pripazite na unos namirnica životinjskog podrijetla čija je stanična membrana bogat izvor kolesterola. Primjer toga su muzgavci, lignje, hobotnice, školjke i rakovi te koža riba i peradi.' 

Također, žumanjak jajeta je iznimno bogat kolesterolom dok je bjelanjak u potpunosti siguran jer sadrži samo proteinski dio. Iznutrice kao što su jetrica, mozak i želudac također su bogate kolesterolom.

Kada je riječ o masnoćama, potrebno je razlikovati životinjske od biljnih i hranu pripremati korištenjem biljnih ulja; maslinovog, suncokretovog, bučinog, sezamovog, repičinog te raznih hladno-prešanih ulja i obogaćenih margarinskih namaza.

Za povremeno prženje uputno je koristiti kokosovu mast.

Vrijedne omege

Neizostavan dio prevencije kardiovaskularnih bolesti čini adekvatan unos omega-3 masnih kiselina.

'Omega-3 masne kiseline su esencijalne, što znači da ih tijelo ne može samo proizvesti, nego ih moramo unijeti hranom. Omege sudjeluju u brojnim reakcijama u našem tijelu. Primjerice, u reakcijama grušanja krvi i izgradnji membrana, a posebice su važne za funkciju mozga i očuvanje zdravlja srca i krvnih žila', kaže Vranešić Bender.

Za dobro zdravlje savjetuje se svaki dan unijeti barem jednu namirnicu koja se smatra dobrim izvorom tih blagotvornih kiselina. To znači unijeti jedno serviranje srdele, tune, lososa ili neke druge masne ribe ili namirnica biljnog porijekla bogatih omega-3 masnim kiselinama, primjerice orašastih plodova, sjemenki i funkcionalnih prehrambenih proizvoda obogaćenih omega-3 masnim kiselinama.

Provjerite svoj kardiovaskularni rizik!

Na donjem dijagramu jednostavno možete provjeriti koliki je vaš desetogodišnji kardiovaskularni rizik ako znate parametre poput ukupnog kolesterola i sistoličkog tlaka.

Na početku odaberite najbližu vrijednost svojoj dobi (u sredini) i potom odaberite lijevu ili desnu stranu s podacima, ovisno o vašem spolu.

Ako ste pušač, vaše ćete vrijednosti pronaći u desnom kvadratu s brojkama, a ako ste nepušač, na lijevom. Kada ste odabrali odgovarajući kvadrat, pronađite s lijeve strane najbližu vrijednost vašem tlaku i s donje strane najbližu vrijednost vašem ukupnom kolesterolu.

Rizik je izražen u brojkama od 0 (najmanji rizik) do 47 (najveći rizik) te u postotcima u legendi i bojama od zelene do tamnocrvene.

Ovaj dijagram služi isključivo u informativne svrhe za okvirnu procjenu rizika i nije namijenjen dijagnosticiranju bolesti. Rizik pojave bolesti srca ovisi i o brojnim drugim čimbenicima (kao što je primjerice vrijednost HDL kolesterola) te je za pouzdanu prevenciju, praćenje i liječenje nužno posjetiti liječnika, posebice ako ste uočili da imate neki od čimbenika rizika.

Ovaj dijagram ne koristi se u osoba koje već imaju kardiovaskularne bolesti, dijabetes, kroničnu bolest bubrega i familijarnu hiperkolesterolemiju jer je njihov rizik značajno viši uslijed postojeće bolesti.

Kako započeti zdravije živjeti? 

Proizvodi Omegol linije prate najnovije nutricionističke trendove te su namijenjeni svima koji izrazitu pažnju pridaju vlastitoj prehrani i aktivnom načinu života. Bogati su ALA omega-3 masnom kiselinom, koja doprinosi održavanju normalnog nivoa kolesterola u krvi. Sadrže optimalan odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina, a prirodan su izvor vitamina E.