SVE DOĐE NA NAPLATU

Karipske države traže odštetu za robovlasništvo

01.10.2013 u 18:52

Bionic
Reading

Četrnaest karipskih država traži odštetu od Velike Britanije, Francuske i Nizozemske zbog više od 400 godina robovlasništva koje su na te otoke donijele bivše kolonijalne sile, prenose europski mediji

Karipski čelnici svoj su zahtjev iznijeli na Općoj skupštini UN-a prošli tjedan.

"Strašno nasljeđe tih zločina protiv čovječnosti trebalo bi biti ispravljeno radi razvoja naših karipskih društava i naroda. Europske nacije moraju sklopiti s nama posebno partnerstvo kako bi se to ispravilo", rekao je premijer Svetog Vincenta i Grenadinija, Ralph Gonsalves.

Gonsalves predvodi tu inicijativu u ime Karipske zajednice (Caricom), regionalne organizacije koja ima za cilj gospodarsku integraciju.

Caricom je angažirao britansku odvjetničku tvrtku za ljudska prava Leigh Day da pripremi tužbu za Međunarodni sud pravde u Den Haagu.

Neke od tih 14 država, poput Jamajke i Antigve i Barbude, već su pokušale same izboriti odštetu.

No početkom godine, svih 14 članica Caricoma odlučilo je pokrenuti zajedničku tužbu i fokusirati se na Veliku Britaniju, Francusku i Nizozemsku zbog njihove uloge u trgovini robljem na Atlantiku.

Još nije poznato koliku odštetu namjeravaju tražiti, no moglo bi biti riječ o nekoliko stotina milijarda eura.

Verene Shepherd, predsjednica nacionalnog povjerenstva za reparacije na Jamajki, kazala je da su britanski doseljenici, kada je Velika Britanija dopustila oslobađanje robova 1834., dobili odštetu koja odgovara 240 milijarda eura.

"Naši preci nisu dobili ništa. Dobili su slobodu i kazano im je 'Razvijajte se sami'", kazala je.

"Zahtjev je pravedan. I kakav god bio ishod, bit ćemo ustrajni. Sjetite se, robovlasništvo je trajalo 300 do 400 godina. Kada se to uzme u obzir, ne borimo se dugo", dodala je.

Godine 2007., obilježavajući 200. godišnjicu britanske zabrane prijevoza robova, tadašnji britanski premijer Tony Blair izrazio je žaljenje zbog "nepodnošljive patnje" koju je uzrokovala njegova zemlja trgovinom robljem.

No financijska naknada nije bila spomenuta.

Kada je riječ o Francuskoj i njezinim vezama s bivšom kolonijom Haitijem, Nicolas Sarkozy, tadašnji predsjednik, spomenuo je "rane kolonizacije". Upitan o reparacijama, kazao je da je Pariz otpisao dug od 56 milijuna eura i odobrio paket pomoći koji je uključivao proračunsku potporu od 40 milijuna eura za haićansku vladu nakon razornog potresa 2010.

"To je povijesna nepravda koja mora biti ispravljena", rekao je Gonsalves za Miami Herald. "Čujte, Nijemci su platili Židovima. Bilo je i reparacija za Japance te Maore na Novom Zelandu", dodao je.