CIVILIZACIJSKI KORAK UNAZAD

Kazneni zakon iznimno štetan po žrtve obiteljskog nasilja

21.03.2013 u 16:34

Bionic
Reading

Autonomna ženska kuća Zagreb upozorila je na medijskoj konferenciji javnost na promjene u Kaznenom zakonu za koje ukazuju kako se 'izrazito loše reflektiraju na štetu žena i njihove djece koji su preživjeli nasilje'. Od Vlade i Hrvatskog sabora zahtijevaju da se u Kazneni zakon hitno vrati kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji. Na poseban način, čitanjem pisama žrtve nasilja i zlostavljača, podsjetili su na veliki problem hrvatskog društva

Podsjećajući kako je prije 13 godina u kazneno zakonodavstvo uvedeno kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, te je time pokazano kako je prepoznata društvena opasnost takve vrste nasilja i odlučeno sankcionirati ga ozbiljnim kaznama. Šest godina kasnije sankcije su dodatno pooštrene, te je zakonom propisana kazna za to djelo bila od šest mjeseci do pet godina zatvora čime je zakonodavac naglasio ozbiljnu društvenu opasnost takvih djela. Početkom godine to kazneno djelo je ukinuto - nasilničko djelo ponašanja u obitelji više ne postoji u Kaznenom zakonu.

Parafrazirajući jednog od iskusnih i renomiranih hrvatskih sudaca koji je ocijenio kako je zakonskim izmjenama 'učinjen veliki civilizacijski korak unazad', Autonomna ženska kuća Zagreb na poseban je način, naime, odlučila javnost upoznati s problemom nasilja prema ženama.

Glumica Urša Raukar i njezin kolega Vilim Matula za tu su priliku odglumili zlostavljanu ženu, odnosno muža zlostavljača te pročitali pisma 'Pere Perića' i 'gospođe Pere Perića' upućene hrvatskom Saboru i Vladi. Pisma na pravi način ilustriraju dimenziju problema koji je prouzročen izmjenama Kaznenog zakona, pa ih tportal prenosi u cijelosti.

Pismo 'gospođe Pere Perića'

Obraćam vam se kao građanka Republike Hrvatske. Unaprijed se ispričavam što ću oduzeti dio Vašeg vremena, no osjetila sam da bi ipak netko trebao čuti i moj glas.

Udala sam se iz ljubavi, pred Bogom i ljudima. Oni su mi svjedoci da sam svog muža jako voljela i na neki način još ga volim te da sam napravila sve što je u mojoj moći da naš brak uspije. Radila sam prije braka, prestala sam jer je on smatrao da se trebam brinuti za njega i djecu, da je poštenoj ženi mjesto u kući. Voljela sam kuhati i svi su hvalili moja jela, no njemu nikad nisam uspjela napraviti jelo koje je po njegovoj volji, zna reći da kuham napoje kao za svinje, a ne ručak. Bila sam najsretnija na svijetu kad sam ostala trudna, on je rekao da bi i kuja bila bolja mater nego ja. U deset godina našeg braka ja sam za njega postala glupača, drolja, neradnica, ljenčina, kretenčina, svinja. S obzirom koliko sam to puta čula, i sama sam povjerovala u to.

S vremenom je uslijedio jedan šamar, pa dva, pa udaranje glave od zid, cipelarenje, prebijanje i da ne nabrajam dalje. Iako je često prijetio da će me ubiti, tog dana sam mu i povjerovala, batine su bile najgore do sada. Pozvala sam policiju. Ispitali su mene, njega, podignuli kaznenu prijavu za dugogodišnje nasilje. Rekli su da je zločin to što on čini. Ponadala sam se da će zbog toga batine stati, da ću spasiti svoj život, ne zbog mene, više zbog djece jer su još mali, trebaju me.

Došao je i sud. Državno odvjetništvo je odustalo od kaznenog progona i odbacilo optužnicu s obzirom da počinjeno djelo više ne postoji u kaznenom zakonu. Mene samo zanima dokad ću postojati ja.

S poštovanjem, 'gospođa Pere Perića', kazneno neosuđivanog čovjeka

244348,229165,247408,248150
Pismo 'Pere Perića'

Obraćam vam se kao građanin Republike Hrvatske. Mnogim stvarima u RH sam nezadovoljan, visokom stopom nezaposlenosti, sveopćom financijskom krizom, otpuštanjem radnika, smanjivanjem radničkih i inih prava.

No, ovom putem vam se želim zahvaliti na izmjeni Kaznenog zakona kojim je izbačen članak 215a. Naime, moja žena i ja dugi niz godina nažalost imamo nesuglasica, no ja ne želim da se mi rastanemo jer ipak smo potpisali pred Bogom i ljudima. Priznajem, nisam ni ja svetac, znam ponekad podići glas i ton na nju, dogodilo se, priznajem da me znala toliko isprovocirati da i ruku dignem na nju. Ne bih ja to napravio da me ne izaziva neprestano te je čak u nekoliko navrata zvala i policiju. Nisu policajci ništa krivi, ona je izdala naše obiteljske tajne i tako sam ja zaradio kaznenu prijavu za takozvano obiteljsko nasilje. Od toga se moram ograditi jer ja nisam nikakav obiteljski nasilnik, već pošten i vrijedan čovjek koji pokušava privrediti za svoju obitelj. A i moj pokojni otac je uvijek govorio da ženu ne tuče muž, nego njezin jezik.

Da ne duljim, poštovana gospodo, optužnica protiv mene je odbačena jer više ne postoji kazneno djelo iz članka 215a nasilničkog ponašanja u obitelji. Zamislite vi, ja sam zbog toga članka mogao dobiti do pet godine zatvora, a sada sam slobodan i neosuđivan čovjek. Zahvalan sam vam na tome i vidim da se slažemo u jednom – što ću ja raditi svojoj ženi je moja stvar, a ne stvar policije i suda.

Pretpostavljam da mi ni policija više neće dolaziti na vrata jer ne kršim zakon, a ona će ionako vidjeti svog Boga za ovo što me je prijavila. Drago mi je da neću biti kažnjen za nešto što je ona ionako zaslužila.

S poštovanjem, 'Pero Perić', kazneno neosuđivan

Iz Autonomne ženske kuće Zagreb upozoravaju i kako će se 'nasilje nad ženama prečesto tretirati kao prekršaj, a što će dovesti do značajnog bagateliziranja društvene opasnosti koju nasilje sa sobom nosi'. 'Neće se postići ni svrha kažnjavanja u smislu generalne niti specijalne prevencije, jer je raspon kazni bitno različit u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji (goni se po prekršajnom zakonu) od onog u Kaznenom zakonu', upozoravaju.

Posebno se, na kraju, ističe kako je 'novi Kazneni zakon evidentno povoljniji za počinitelje nasilja, te ozbiljno šteti ženama i djeci koje su (i koji su) preživjele i preživjeli nasilje'.

'Stoga smo pokrenule inicijativu za vraćanje kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji u Kazneni zakon, a što je u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i drugim međunarodno obvezujućim dokumentima', zaključuju u Autonomnom ženskoj kući Zagreb.