No analitičari ističu kako je jasno da cilj ovog pothvata nije bio ostvarivanje nekog rekorda za Guinnessovu knjigu, već pokretanje inicijative za

preuzimanje vodeće uloge Pekinga u istraživanju nedostupnih područja koja skrivaju goleme važne resurse od plina i nafte do rudača. A mnoga od tih bogatstava nalaze se upravo u vodama u kojima se Kina sa svojim susjedima spori oko pitanja suvereniteta.

Zastavica je postavljena u tajnosti, no snimljena je videom, a slično je pripreman i proveden i cijeli projekt. Misija podsjeća na onu kojom je 2007. na dno Arktika postavljena ruska zastava kako bi se jasno izrazile pretenzije Moskve na bogatstva arktičkih podmorskih područja.

Stručnjaci procjenjuju da se na dnu, odnosno pod njim, u oceanskim dubinama nalaze resursi vrijedni na tisuće milijardi dolara, ali i važni objekti poput komunikacijskih kablova, nuklearnih bombi zaostalih iz testiranja i potonulih podmornica.

Iako malena podmornica Jiaolong, nazvana po mitskom morskom zmaju, ne omogućuje pristup tim bogatstvima, ona Kini ipak pruža priliku da se uključi u potragu za njima. izajnirana je tako da se može spustiti na veće dubine od svih konkurentnih i doseći 99,8 posto morskog dna, a Kinezi su na projektu radili punih osam godina.

Od podmornica u klasičnom smislu riječi razlikuje se po malenim dimenzijama i ovisnosti o matičnom brodu, ali i po sposobnosti da podnese izuzetno velike pritiske. Može zaroniti do 7.000 metara – pola kilometra dublje od japanskog Shinkaija.

Američki stručnjaci, međutim, ističu da se Kinezi, koji nemaju puno iskustva s istraživanjem oceana, vrlo oprezno pripremaju za osvajanje dubina. 'To je vrlo odlučan program', kaže Don Walsh, pionir dubokih urona koji u projektu djeluje kao savjetnik. 'Kinezi poštuju ono što ne znaju i naporno rade kako bi naučili. Vrlo su oprezni', rekao je i dodao kako je Pekingu jako važno da se ne osramoti nekom havarijom.

Istraživanja oceanskih dubina u prošlom su stoljeću predvodile Sjedinjene Države. 1960. dr. Walsh se batiskafom 'Trst' spustio na najveću dubinu od gotovo 11 kilometara u Marijansku brazdu u Tihom oceanu. Međutim, s vremenom su tu ulogu preuzele druge zemlje poput Francuske, Rusije i posljednjih godina Japan. Kina se u utrku uključila 2002. godine. Da se nešto važno sprema, postalo je jasno kada je Peking od Moskve naručio kuglu promjera nešto većeg od dva metra. U podmornicu stanu dva promatrača i pilot, a uroni obično traju više sati.

U 2005. Kina je počela prikupljati iskustva s podmornicom Alvin (pogledajte video desno). Iako ona ide samo do dubina od oko 4500 metara obavljeno je na tisuće urona i prikupljeno cijelo mnoštvo važnih informacija.

Jialong se ove godine spustio na dubinu od 3759 metara, a sljedeće bi trebao ići do 5000 metara. Očekuje se da će svoj maksimum dosegnuti 2012. godine.