"Svakom režiseru je valjda najveća čast kada mu film i serija završe u bunkeru i to je ujedno najbolja reklama. Neću sada ulaziti što se točno dogodilo, samo znam da je ova serija morala biti puno prije završena. Ali nije. I to ne zbog nas kao ekipe i da je morala puno prije biti prikazana. I opet, ne zbog nas, nego zbog HRT-a", kazao je Klasić za Hinu.

S druge strane v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Renato Kunić reagirao je na tvrdnje o "bunkeriranju" tog dugoočekivanog, ali i dugo pripremanog projekta. "Nikad niti jedna emisija tijekom mog mandata ravnatelja programa i mandata mojih kolega urednika nije završila u 'bunkeru'. Općenito, ideja bunkeriranja sadržaja pripada nekim drugim vremenima", naglasio je Kunić.

Dodao je i kako je serijal NDH čekao na emitiranje iz više razloga. Konkretno, za 12 epizoda morao se naći adekvatan termin jer to je tri mjeseca prikazivanja, a programski budžet ima svoje zakonitosti i pravila.

Naglasio je i kako serijal otprilike košta 1,5 milijuna kuna te da je, po gruboj procjeni, razlika između prvotno od Klasića predloženih šest i ostvarenih 12 epizoda oko pola milijuna kuna. “Dakle, nema zabrana i bunkeriranja nego samo programska procjena kada neki sadržaj kreće u emitiranje. Dodajmo i da je serijal završen u lipnju 2020.”, zaključuje Kunić.

No, i Klasić i HRT složili su se ipak da je to dugoočekivani projekt u kojem će o NDH u 12 epizoda govoriti tridesetak doktora znanosti i povjesničara, a bit će ilustriran s više od dva sata filmskog materijala o NDH iz Hrvatskog slikopisa otkupljenog od Jugoslavenske kinoteke.

Ističući velike zasluge HRT-ova redatelja i koscenarista Miljenka Bukovčana i montažerke Ive Blašković, Klasić je potvrdio i nazive epizoda serijala NDH koji otvaraju “Dva atentata”, slijedi “Nova Europa” i “10. travanj” - epizode vezane uz doba prije i uoči proglašenja NDH. Nakon toga, planirano je prikazivanje “Ustaške države”, “Vanjske politike”, “Hrvatske do Drine” i “Vojnice”, da bi uslijedile “Prirad i uljudba”, “Crkva” i, prema ocjeni mnogih, najzahtjevnije epizode - “Nepoželjni”, “Teror” i završni “Epilog”.

Klasić: Nije rađeno ideološki ni tendenciozno

“Upozorio bih gledatelje - ima dvanaest epizoda i ovo nije rađeno ideološki ni tendenciozno. Ulazimo u priču puno prije nastanka NDH, dakle zašto je nastao ustaški pokret, u kojem okolnostima. Razrađujemo priču, ali ne idemo kronološki, nego na neki način tematski. Bit će teme terora, ali bit će i teme unutarnje politike, kulture, vanjske politike i vojske. Preporučam ljudima da ne reagiraju na prvu”, kazao je Klasić.

Dodao je i kako su mnogi pitali za sadržaj serije i njezine naglaske, no poručuje da se u sadržaju nije baš sve vezano uz NDH moglo spomenuti, bez obzira na čak 12 epizoda.

"Sve što je rečeno dovoljno je da bi se shvatio taj trenutak - vremenski, društveno-politički kontekst, da bi se shvatilo što je bila ta država i kakav je bio život njezinih građana - onih koji su bili poželjni i onih koji su bili nepoželjni”, ocijenio je.

Cilj nije bio, ističe, napraviti leksikon u kojem će se sve nabrojati, nego dati opis i analizu jednog vremena, a u tome su pomogli vrhunski stručnjaci iz cijele regije i Europe. Klasić je i dodatno pojasnio svoju izjavu u Jutarnjem listu da “suprostavljenih mišljenja nema, ali samo zato što desničarski povjesničari nisu željeli sudjelovati”.

“Ispričat ću anegdotu. Kada su me prije nekoliko godina s HRT-a zvali povodom Dana sjećanja na žrtve holokausta jedan novinar me nazvao i rekao 'bit ćete vi i s druge strane'… Prekinuo sam ga i pitao “Tko - Goebbels?” Kako to mislite s druge strane kada govorimo o Holokaustu. Tako i ovdje. Kada govorimo o NDH nema suprostavljenih mišljenja među povjesničarima i znanstvenicima koji drže do svog znanstvenog renomea. Nema među znanstvenicima u Zagrebu, Beogradu, Švedskoj ili u Washingtonu”, kazao je Klasić.

Ono što postoji jest činjenica da su se neki bavili više određenim razdobljem. Naravno da mogu postojati različita mišljenja o načinu kako se pristupa broju žrtava u Jasenovcu ili nakon Bleiburga, dodao je.

'O karakteru ustaške države ili svibnju 1945. znanstvenih neslaganja nema' 

“No, međutim, kada govorimo o karakteru ustaške države, odnosno o NDH, o karakteru logora Jasenovac ili o onome što se događalo u svibnju 1945. tu u principu neslaganja nema”, kazao je Klasić.

Serija se snimala na brojnim lokacijama, od Vatikana i Sachsenhausena, do Bleiburga i Jasenovca, Janke Puszte (Jankovca), ali i Firenze gdje je još i sada vila koju je Ante Pavelić, kako ističe Klasić, kao Mussolinijev “čovjek za specijalne zadatke" dobio za usluge u budućem pripajanju dijelova hrvatskog Jadrana.

Posebne su epizode posvećene gospodarstvu i kulturi (prirad i uljudba) u vrijeme NDH, ali i odnosu ustaškog režima i crkve. “Posvetili smo veliki dio prostora crkvi, generalno – katoličanstvu i ustaškom pokretu jer, mnogi će reći, katolička je crkva iskoristila ustaše, a mislim da je bilo obrnuto i tu se veliki dio povjesničara slaže. Alojzije Stepinac nije bio ratni zločinac, ali sigurno nije bio primjer antifašističke borbe”, rekao je.

Za epizodu “Prirad i uljudba” kazao je kako su iskoristi terminologiju iz tog vremena da bi se pokazalo kako je izgledalo gospodarstvo, odnos prema obrtu i poljoprivredi u NDH te su s tim spojili odnos prema kulturi, filmu, izdavaštvu i kazalištu. Namjera je bila u jednoj epizodi pokazati život kako je izgledao u NDH iako o njemu, ističe Klasić, ima najmanje znanstveno analiziranih podataka. Moguće negativne reakcije na seriju NDH Klasnić očekuje od onih, kako je istaknuo, koji već 30 godina prednjače u ‘revivalu’ NDH.

“Očekivano je to s obzirom da živimo u društvu, državi gdje su nenormalne stvari normalizirane i gdje godinama svjedočimo da je ustaški pozdrav postao potpuno normalna stvar u društvu, da imamo dvadesetak ulica imenovanih po ljudima koji su slavu stekli u NDH, da imamo udruženja koja se bave negiranjem Jasenovca...”, kazao je Klasić .

No, završnu ocjenu o kvaliteti projekta NDH i odluci HRT- a o terminu njezina emitiranja ipak prepušta gledateljima. “Prepustit ću sudu javnosti - publike da procijeni je li ovaj projekt možda trebao ranije biti prikazan i je li se HRT prema njemu trebao ponašati na drugačiji način”, zaključio je Klasić.