Kako govori, analiziraju se sve vremenske pojave koje se bilježe u Hrvatskoj.

'Na primjer, 2020. smo u Hrvatskoj imali u Zagrebu urbanu poplavu i svakom meteorologu/klimatologu su takve pojave interesantne. Mi ih analiziramo uzročno-posljedično kako bi vidjeli zašto do njih dolazi, a isto tako i kakve posljedice one mogu izazvati. Sve te vremenske pojave koje nam donose materijalne štete, a ponekad nažalost i ljudske žrtve su vrlo bitne kako bi znali prepoznati te njihove uzroke i kako bismo ih znali prognozirati. Tako da je spomenuta poplava u Zagrebu 2020. godine obrađena s hidrološkog stajališta, klimatološkog, sinoptičkog i svi ti rezultati su publicirani kasnije u međunarodnom časopisu Natural Hazards', objasnila je klimatologinja DHMZ-a Lidija Srnec gostujući na N1 Televiziji.

Objašnjava da se sve te vremenske pojave analiziraju, ali ako ih žele dovesti u vezu s klimatskim promjenama treba analizirati ne samo pojavu u tom kontekstu kad se ona dogodila i koji je uzrok, nego je potrebno analizirati i druge nizove i češće takve vremenske pojave kako bi se vidjelo jesu li one posljedica klimatskih promjena.

Izvještaj međuvladinog panela za klimatske promjene nije pretjerano optimističan, u njemu je preporuka da se porast temperature zadrži na maksimalno 1,5 stupanj.

Objasnila je i što bi se moglo učestalije događati ako ta temperatura prijeđe dva stupnja.

'Recimo, za porast temperature od 2 stupnja može se reći da će biti ćešći i intenzivniji ekstremni događaji. Isto tako, globalno zagrijavanje nam podiže razinu mora, tako da će tu biti otočne zemlje u Pacifiku vrlo ugrožene. I naša obala je ugrožena i bit će još više ugrožena. S jedne strane imamo sreću što je naš Jadran zatvoren bazen unutar Sredozemlja i tu taj trend porasta razine mora nije baš toliko izražen kao što je to u nekim većim morima.

Međutim, ono što već sad vidimo, a možemo očekivati još više u budućnosti da će naša obala biti ugrožena i s brojnim jakim ciklonama, dubokim ciklonama koje su praćene jugom. Dakle, podizanjem valova i plimnih valova koji će ugrožavati našu obalu. Veliki je broj rizika koji nas očekuju ukoliko pređemo tu granicu. Možda laički da kažemo – očekuje nas više energije u atmosferi i veći kaos', kazala je Srnec.