jezični dvoboj

Je li hrvatski jezik zaista težak? Provjerili smo znanje poznatih s hip hop scene

30.10.2024 u 09:07

Bionic
Reading

Znate li koliko se ljudi na svijetu služi hrvatskim jezikom u govoru i pismu? Gledajući podatke o stanovništvu iz 2021. godine, registriranih korisnika hrvatskog jezika je oko 5,5 milijuna, na području Hrvatske te hrvatske zajednice u inozemstvu.

Što se tiče interesa, hrvatski jezik je sve popularniji među zapadnjacima jer osim što se velik broj Španjolaca, Amerikanaca i Nijemaca odlučuje za život u Hrvatskoj radi mogućnosti digitalnog nomadstva, naš jezik im zvuči baš - egzotično. Toliko egzotično da ga ponekad ni mi sami, Hrvati, ne možemo dešifrirati!

Hrvatski jezik se pozicionirao kao jedan do 24 službena jezika Europske unije, što je poprilično poznata jezična informacija, no znate li u kojem periodu slavimo tjedan i mjesec našeg jezika? Dane hrvatskog jezika slavimo od 11. do 17. ožujka što je doneseno odlukom Hrvatskog sabora iz 1997. godine. Institut za hrvatski jezik još se više posvetio našem lijepom jeziku pa ga slavimo cijeli mjesec, od 21. veljače kada je Međunarodni dan materinskog jezika do 17. ožujka, dana potpisa Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Štokavica se spojila i standardizirala, a kajkavica i čakavica izazivaju puno pitanja i jezičnih interpretacija, posebno ako komuniciraju Dalmatinci i Slavonci. Uz 3 glavna narječja i 50 raslojenih jezičnih diferencijacija, utjecaj Zapada dodatno je začinio jezik. Digitalna informiranost društva, raseljavanje i doseljavanje stanovnika još su neki od razloga za jezične promjene. Anglizmi iz skupine tuđica rijetko se prevode, u govor ulaze žargonizmi i jezik ulice, a nije nam strano, upravo zbog dostupnosti informacija na Internet pretraživačima, koristiti neologizme, tj. novotvorenice.

Uzmimo za primjer stranca koji želi naučiti hrvatski jezik. Koliko je zapravo težak hrvatski? Za osobu koja govori materinji engleski jezik, Institut za inozemnu službu hrvatski i ostale slavenske jezike uvrštava u kategoriju IV. Usporedbe radi, broj V je kategorija jezika koji se najteže savladavaju, tako da možemo pojednostaviti – hrvatski je jako teško naučiti i za savladavanje treba otprilike 1100 sati.

Uz navedeno, ne zaboravimo na posuđenice kao riječi koje preuzimamo iz drugog jezika te pleonazme, kao gomilanje istoznačnih ili bliskoznačnih riječi u pismo ili jeziku. Ako mislite da je gomilanje riječi strano reperima i urbanim glazbenicima, potpuno ste u krivu. Dok rima štima, ulični jezik uvijek može ući u leksik (u stvaranju ove rime nije trajno oštećeni niti jedan kroatist). Majstor rime, jedan od začetnika rap scene u hrvatskoj, polovica Bolesne Braće, Pero Radojčić Bizzo, mogao bi reći ponešto o jeziku.

Bizzo i Baby Dooks pokrenuli su domaću hip hop scenu debitantskim albumom iz 2000. Lovci na šubare“, a svi koji su tada već „pržili“ CD-e, za ovaj album su napravili iznimku i kupili original jer je cover albuma došao s takozvanim „lovačkim rječnikom“. Publika je željela znati što znači "tokofulihafner", "čibukarica" ili "šlikerdund", a odgovor su imali dva rap kroatista inovatora.

Bizzo je u međuvremenu postao jedan od pokretača Fresh Island festivala, sudjelovao u organizaciji prvog festivala tenisica i streetwear kulture Drip Day, s Baby Dooksom organizirao adventski fun spot Čudna šuma Bolesne braće, a u zadnje vrijeme publika ga ima prilike čuti na druženjima na zagrebačkoj event lokaciji i baru Ten 22 gdje nastupa s programom Disco Bizzotivo. Bizzo je pravi zagrebački dečko, rezident brojnih popularnih purgerskih klubova, no ne više stalni rezident našeg glavnog grada i to zahvaljujući ljubavi prema jednoj Dalmatinki…

Ako bismo Bizzu mogli nazvati inovatorom hip hop scene, Marko Boko je definitivno revolucionar u svijetu festivala. Tko nije čuo za festival Graffiti Na Gradele, moguće je da živi ispod kamena, no ne onog bračkog, gdje se već 12 godina održava graffiti festival koji povezuje umjetnike ulične kulture diljem regije i šire. U priču o grafitima uvijek je uključena i dobra glazba i najbolja dalmatinska spiza.

Dok je još bio otočki klinac, Boko je svoj otok i mjesto prepoznao kako mjesto koje žudi za kulturnim promjenama. U tome mu je pomogao brački Centar za kulturu, suradnja s općinom i lokalnim institucijama. Promičući decentralizaciju kulture koja je prvotno bila koncentrirana isključivo u Splitu i Zagrebu, Boko je prekrojio smjer novih otočkih generacija otoka koje su od osnutka festivala pa danas ravnopravno integrirane u društvo. Što se tiče jezika, u prošlosti su Bračani bili izdvojeni i koristili čakavicu, sve do osnutka Sumartina kada se u narječje uplelo i malo štokavice. No, pravog Bračanina odmah ćete prepoznati po „mekom ć“.

Neizostavne gradele, šoldi, barba, fjaka, mukte… Popularni su izrazi dalmatinskih otoka i otočića koje Boko i obitelj koriste svakodnevno. Pitanje je može li Boko postati izvorni Zagrepčanec, a ne dotepenec, na jedan dan? Kako purgeru Bizzi, kojem su poznati starozagrebački izrazi poput coflek, šmeker, apšisati, taubek, vekerica, bedinati… približiti jezik Dalmacije i učiniti ga pravim dalmatinskim zetom za kojeg Dalmoši neće reći da je furešt?

Stavili smo ih pred strašni sud, dali im dva Samsung Galaxy pametna telefona s Circle to Search opcijom i pustili ih da uživaju razgovoru. Pomislili bismo da će prva nepoznata riječ biti vezana za festivale, glazbu ili kulturu, ali sve je počelo kako je Bračanin Boko Zagrepčaninu Bizzi dao – besu… Točnije, pozdrav šakom o šaku! „Vidiš li ti igdje u ovom prostoru da se nalazi koja ožica? Što bi to bilo? pitao je Boko Bizzu, koji je ženidbom za damu dalmatinskih korijena imao prilike susresti se s brojim izrazima, ali ne i ovim otočkim izrazom za – žlicu! Bizzo je odmah zaključio da mu je Boko pokušao „prodati“ jednu huncutariju…. ilitiga „šalu, kada se netko malo glupira“….

Boko se zadržao na pojmovima koji se nalaze u domu i još je jedno takvo pitanje postavio Bizzi: „Imaš li ti u svom stanu, zgradi šufit? Je l' posjeduješ šufit? Ja bih rekao da ga itekako posjeduješ. Ajmo te sada iznenaditi da saznaš što je.“ Otvaranje kamere, uključivanje Circle to Searcha i – otkriće da je šufit zapravo – tavan!

Bizzo je pitao otočanina Boku zna li za pojam azliban? Organizator GNG festivala je prvo pomislio da se radi o Harry Potter pojmu, a onda je uz pomoć ekrana shvatio da je riječ zapravo o vlaku!

Marko Boko je znao što je bavulin, koji se zapravo koristi kada se putuje azlibanom. Pero je rekao kako je svaki čovjek povremeno betežan i sjetio se da je on zapravo – Betežni brat! U razgovor su odjednom upale riječi škabelin, cvajer, plajvaz, dekrl…

Ipak, nećemo samo nabrajati pojmove koje su Boko i Bizzo koristili u dovitljivom dijalogu, nego ćemo ispitati i vas!

Malo po malo, Pero i Marko su se zapetljavali i raspetljavali iz igre riječima, a kao rječnik pojmova koji nikad ne zakazuje pokazao se Circle to Search. Točnije, dva pametna uređaja s ovom inovativnom opcijom koja osim što razbija jezične barijere, omogućuje instant prijevod, objašnjava i dešifrira lokalne dijalekte i izraze… Circle to Search skraćuje vrijeme pretraživanja, donosi svježe podatke, a jednostavnim kruženjem preko ekrana pretražujete razne oblike medij, kroz tekst, fotografiju ili videozapis. Baš poput jednog bodula i jednog purgera, postanite i vi osoba u društvu za koju će se reći kako sve razumije i koju svi razumiju. Pravi građanin svijeta, poznavatelj jezik i narječja!

Značajka Circle to Search with Google dostupna je na Galaxy S seriji, Galaxy Z seriji, kao i odabranim uređajima iz Galaxy A serije.

Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji sa Samsungom.