Zelenski je u svom 'planu pobjede' zatražio hitnu pozivnicu za članstvo, no priznao je da bi stvarni ulazak Ukrajine u NATO bio moguć tek nakon završetka rata s Rusijom. Ipak, ovog tjedna je inzistirao na tome da je 'fundamentalno' da Ukrajina dobije poziv tijekom rata.

Međutim, ključni članovi saveza zabrinuti su zbog mogućnosti uplitanja u izravan sukob s Rusijom.

Njemačko i američko oklijevanje

Julianne Smith, američka veleposlanica pri NATO-u, potvrdila je stav Washingtona. 'Savez još nije spreman ponuditi članstvo ili pozivnicu Ukrajini', izjavila je za Politico.

Zelenski je također priznao da njemački kancelar Olaf Scholz, unatoč tome što je Njemačka drugi najveći vojni dobavljač Ukrajine, ne podržava brzu pozivnicu za NATO. 'Imam vrlo dobar odnos sa Scholzom. Zahvalan sam što Njemačka pomaže. Ali činjenica da su skeptični prema našem članstvu u NATO-u je nepobitna... I dalje ćemo morati raditi puno s Njemačkom, ali SAD će imati utjecaj na to', rekao je Zelenski novinarima.

Otpor i iz drugih država

Osim Njemačke i SAD-a, Mađarska i Slovačka također se protive. Njihovi čelnici, premijer Viktor Orbán i Robert Fico, često zauzimaju pro-kremaljski stav. Orbán je blokirao EU fondove za naoružanje Ukrajine, dok Fico upozorava da bi ukrajinsko članstvo u NATO-u moglo dovesti do trećeg svjetskog rata.

Orbán je na društvenim mrežama nazvao Zelenskiyjev plan pobjede 'zastrašujućim', dok je Fico nedavno izjavio da se 'nikada neće složiti' s pridruživanjem Ukrajine NATO-u. Osim toga, neke druge zemlje, poput Belgije, Slovenije i Španjolske, suzdržavaju se i izbjegavaju preuzeti jasan stav, skrivajući se iza odluka SAD-a i Njemačke.

Potpora Poljske i baltičkih država

Nasuprot tome, Poljska i baltičke zemlje zalažu se za što brže uključivanje Ukrajine u NATO. Poljski premijer Donald Tusk nedavno je potvrdio podršku Ukrajini, ističući da je Poljska i dalje solidarna s Kijevom.

No, usprkos njihovoj potpori, SAD i Njemačka oblikuju dominantnu politiku saveza. Scholz je tijekom posjeta američkog predsjednika Joea Bidena prošlog tjedna naglasio: 'Pazimo da NATO ne postane strana u ratu, kako se ovaj sukob ne bi pretvorio u mnogo veću katastrofu.'

Bidenov stav i budući izazovi

Iako Washington i Berlin ne isključuju mogućnost da Ukrajina jednog dana postane članica NATO-a, američka administracija pod predsjednikom Bidenom jasno stavlja do znanja da članstvo neće doći dok rat ne završi. To također uključuje provođenje nužnih reformi u Ukrajini, posebice u borbi protiv korupcije.

Pritisci bi mogli eskalirati kako se približavaju američki predsjednički izbori, s obzirom na to da se Zelenski pribojava mogućnosti da bi, u slučaju pobjede Donalda Trumpa, američka pomoć Ukrajini mogla biti drastično smanjena.