ZAGREB - Taj dosad potpuno nepoznat podatak naveden je u dokumentu s datumom 3. kolovoza koji sadrži izvješće o provedenom postupku rješavanja kvara nagibne tehnike DMV-a 7123 HŽ-ove tvrtke Održavanje vučnih vozila, zadužene za servisiranje vlakova, piše Večernji list.

Večernjak posjeduje taj dokument, no on nije sastavni dio istražnog spisa koji je na Županijskom sudu u Splitu otvoren potkraj srpnja, a u kojemu se za nesreću krive bivši direktor u HŽ-u Ivan Medak (58), direktor tvrtke In trade, uvoznika neodgovarajućeg retardanta kojim je tretirana pruga, Ivan Tomašković (34) te njegov tast Jozo Bazina (58), savjetnik u njegovoj tvrtki.

Dokumenta s opisom problema koje je vlak imao dan prije, kad mu se blokirao nagibni sustav, uopće nije bilo, doznao je Večernjak od osoba uključenih u istragu ove nesreće. Nije bio poznat ni tijekom policijske i državnoodvjetničke istrage. Sugovornici su primili na znanje da postoji sumnja u ispravnost vlaka te navode da će i te detalje ispitati. To, međutim, ne mijenja činjenicu da je pruga tretirana neprikladnim sredstvom zbog kojega vlak nije mogao kočiti. Najpreciznije bi bilo reći da je sada otvoreno pitanje je li retardant jedini krivac za isklizavanje vlaka.

Pogrešno naginjanje sanduka, piše u novootkrivenom dokumentu, problem je koji se i prije javljao pri laganoj vožnji te nailasku vlaka na skretnice ili lošije dijelove pruge, pri čemu se nije uključivala nagibna tehnika, koja inače vlak osigurava od iskliznuća iz tračnica te uvelike utječe na sposobnost i sigurnost vožnje u trenutku kada prekorači dopuštenu brzinu.

Nagibni je mehanizam vlaka istog dana, dakle 23. srpnja, resetiran, te se poruke o smetnjama nisu javljale nakon testa funkcionalnosti. Vlak je nakon testiranja poslan u Bjelovar pod brojem 771, iako inače na toj ruti ne vozi nagibni, a u Zagreb se vratio kao prazna kompozicija te je ujutro otpremljen za Split kao kobni vlak 521.

Dodatni problem moglo bi biti i to što policija, Državno odvjetništvo, ali ni splitski sud dosad nisu dobili rezultate istrage o nesreći koju provodi HŽ-ovo povjerenstvo. Neki članovi povjerenstva navode da nisu imali nikakve uvjete za normalan rad na mjestu nesreće te da su ondje uzalud potrošili vrijeme jer nisu obavili osnovni zadatak – cjelokupni pregled vlaka neposredno nakon iskliznuća.

Tvrde da čak i rutinsko očitavanje brzinomjerne trake nije bilo moguće obaviti iz nepoznatih razloga ni mjesec dana nakon nesreće, a da je zapis koji im je na kraju predočen nemoguće kvalitetno analizirati. Razlozi za to su banalni – brzina je zabilježena na istoj vrsti papira kakvu koriste stari telefaksi na kojima slova izblijede već za nekoliko dana. Povjerenstvo za istragu nesreće u Rudinama do danas nije pregledalo vlak te, prema tome, nije utvrđeno je li on u trenutku nesreće bio tehnički ispravan.