Bikarac je treći izgrađeni centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Hrvatskoj, počeo je s radom prije dvije godine, a trebao bi biti prvi koji će imati energanu, otkrio je direktor Fonda Luka Balen na 11. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša "Tehnoeko" u Poreču.

"Fond s tri milijuna eura financira projektnu dokumentaciju za nadogradnju centra za gospodarenje otpadom Bikarac u sklopu kojeg će biti energana, gdje će se otpad i mulj pretvarati u toplinsku i eklektičnu energiju", istaknuo je Balen.

Bit će to, naglasio je, prvi cjeloviti centar za gospodarenje otpadom koji će uključivati sve sastavnice kružnog gospodarenja, budući da će otpad postati novi izvor energije.

Hrvatska ima četiri CGO-a - Marišćina, Kaštijun i Bikarac te u probnom radu Biljane Donje, a imat će ih ukupno 11.

Preostalih sedam su u nekoj od izvedbenih faza ili u projektiranju, rekao je Balen istaknuvši da je u ovoj godini za izgradnju CGO-a država osigurala skoro 42 milijuna eura.

Bez energana Hrvatska neće do 2035. doseći europske ciljeve

Načelnica Sektora za EU fondove u Fondu Maja Feketić poručila je da bez izgradnje energana Hrvatska neće doseći EU ciljeve do 2035. godine - 10 posto odlaganja otpada na odlagalištima.

Za CGO Bikarac rekla je da se planira izgraditi postrojenje za energetsku oporabu korištenjem goriva iz otpada i prosušenog mulja. U tijeku je priprema studijsko-projektne dokumentacije, koja uključuje izradu studija izvodljivosti i utjecaja zahvata na okoliš.

Dokumentacija za energanu u CGO Bikarac trebala bi biti izrađena tijekom 2026. te će potom, kako je najavila, uslijediti njegova prijava na međunarodne izvore sufinanciranja.

Direktor Bikarca Robert Podrug pojašnjava kako je glavni cilj projekta uspostava najviših ekoloških standarda u gospodarenju otpadom.

"Izgradnja ovakvog postrojenja doprinijet će smanjenju emisija stakleničkih plinova jer su emisije ugljičnog dioksida iz energana 20 puta manje nego kod klasično odloženog otpada na otvorenim odlagalištima", rekao je Podrug.

Uz to, istaknuo je otpad i mulj će se koristiti kao vrijedan resurs za proizvodnju električne i toplinske energije. Električnu energiju bi direktno plasirali u HEP-ov sustav, a toplinska energija trošit će se u industrijskoj zoni Podi koja graniči s Bikarcem.

Izgradnjom svih 11 CGO-a nastat će značajna količina goriva iz otpada

Podrug ističe da im zbrinjavanje ostatnog otpada nakon mehaničko-biološke obrade sada predstavlja veliki trošak u poslovanju.

"Svi koji proizvode gorivo iz otpada htjeli bi zatvoriti sustav jer ovako se njima gomila gorivo na samoj lokaciji ili skupo plaćaju njegovo zbrinjavanje. A to je čista energija, zato i ostali centri za gospodarenje otpadom razmišljaju kako da na optimalan, a ekološki najsuvremeniji način zaokruže svoje sustave", rekla je Feketić.

Tvrdi da će izgradnjom svih 11 CGO-a u Hrvatskoj nastati značajna količina goriva iz otpada koja se mora odgovarajuće obraditi.

Napominje da je posljednjih godina izgrađen i veliki broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a njihov mulj također treba zbrinuti. Postoje i određene količine drugih vrsta neopasnog otpada koje nije moguće reciklirati, a mogu biti pogodne za energetsku oporabu. 

Očekuje se da će nakon početka rada svih CGO-a prosječno nastajati oko 400.000 tona godišnje goriva iz otpada, a u Hrvatskoj još ne postoji odgovarajuća infrastruktura za energetsku oporabu goriva iz otpada, izuzev cementne industrije.

Fond je stoga u 2023. objavio javni poziv vrijedan 400.000 eura za izradu dokumentacije za pripremu pilot-projekata iskorištavanja energetskog potencijala otpada kao resursa na kojem je novac povuklo devet prijavitelja.

Na jesen novi javni poziv za iskorištavanje energetskog potencijala otpada

Objava sličnog javnog poziva namijenjenog jedinicama lokalne samouprave, vrijednog 900.000 eura očekuje se na jesen.

Feketić kaže da su uz izgradnju svih 11 CGO-a i zatvaranje postojećih odlagališta neopasnog otpada na koja se trenutno odlaže komunalni otpad, Hrvatskoj potrebni dodatni kapaciteti sortirnica i postrojenja za materijalnu oporabu odvojeno prikupljenog biootpada i suhih reciklata.

"Hijerarhiju otpada treba dosljedno poštovati. Prioritet treba biti prevencija, ponovna uporaba i reciklaža otpada. Zakon o gospodarenju otpadom također u toj hijerarhiji predviđa energetsku oporabu ispred odlaganja otpada na odlagalištima", upozorava Feketić.

Smatra da bez cjelovite primjene svih segmenata reda prvenstva gospodarenja otpadom, uključujući energetsku oporabu na teritoriju Hrvatske, cilj oko odlaganja komunalnog otpada neće biti moguće ostvariti.  

S tim u svezi, kaže, treba uzeti u obzir postojeća postrojenja koja već imaju izgrađenu i funkcionalnu infrastrukturu, a to su industrijske toplane i kotlovnice, termoelektrane i tvornice cementa i vapna.

U svijetu udvostručen broj energana

Feketić je napomenula da je posljednjih godina u svijetu udvostručen broj energana, čije su se emisije smanjile za 81 posto. 

Kao pozitivne primjere suvremenih energana navela je CopenHill u Danskoj, Shenzhen u Kini te Prince´s Government u Monaku. U Europi danas postoji preko 500 takvih građevina, koje oporabe preko 100 milijuna tona otpada, smatra Feketić. 

I izvanredni profesor s Montanuniversitäta Leoben (Austrija) Renato Šarc, koji je bio i savjetnik bivšeg ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića, istaknuo je kako kružno gospodarstvo usmjereno na recikliranje i energetsku oporabu predstavlja ključnu mjeru koja nudi priliku za oblikovanje europskog gospodarstva i društva do 2050. na klimatski neutralan i održiv način.

"Pojačana odgovornost proizvođača ima značajnu ulogu u transformaciji, obvezujući ih da razvijaju održive i reciklabilne proizvode, i tako daju doprinos sektoru gospodarenja otpadom", poručio je Šarc.

Objasnio je da se postrojenja za gospodarenje otpadom grade radi osiguranja sekundarnih sirovina i energije uz istovremeno poboljšanje trenutne okolišne situacije.

Transformacija, naglasio je, zahtijeva suradnju svih u vrijednosnom lancu, uključujući politiku, gospodarstvo, znanost, društvo i krajnje potrošače koji stvaraju otpad.