U profilu konkurentnosti pojedinih županija dogodile su se promjene, ali najmanje konkurentne županije to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija zauzimaju prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti. U odnosu na prethodna istraživanja regionalne konkurentnosti, Zagrebačka županija je sa 5. mjesta 'skliznula' na 7. mjesto, a na njezino se mjesto 'popela' Primorsko-goranska županija. Varaždinska županija i Grad Zagreb samo su zamijenili mjesta u odnosu na 2010. godinu. Na začelju su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, tj. županije s najvećim posljedicama rata.

'Nalazi ovog istraživanja potvrđuju da nema dovoljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja konkurentnosti županija. Sve županije imaju pravo na ujednačen razvoj; jačanje konkurentnosti županija pretvorit će se u rast nacionalne konkurentnosti. To je jedino moguće ostvariti suradnjom svih kroz korištenje lokacijskih prednosti i resursa, poticanjem potencijalnih izvora i uklanjanjem prepreka rastu. U tome ključnu ulogu ima suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava sa poslovnim sektorom, jer bez stvaranja ljudi s kompetencijama proaktivnosti i inovativnosti koje doprinose prepoznavanju prilika i njihovog pretvaranja u konkurentni pothvat na globalnom tržištu i dalje ćemo se suočavati s najopasnijim problemom svake zemlje, a to je visoka i dugotrajna nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih', istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Usporedba RIK-a 2013. s rezultatima istraživanja provedenog 2007. godine govori kako jačanje konkurentnosti županija zahtijeva dugoročnu strategiju regionalnog razvoja, konzistentne politike i programe, pravodobnost i suradnju pri implementaciji te kontinuirano praćenje rezultata. Dugoročnost tih procesa zatvaranja konkurentskog i razvojnog jaza zahtijeva od svih koji u tim procesima sudjeluju razumijevanje važnosti konzistentnosti, pravodobnosti, istodobnosti primjene različitih politika, programa i instrumenata te nužnosti suradnje.

Temeljem provedene analize konkurentnosti na razini županija u 2013. godini i analize prioriteta i preporuka iz 2007. i 2010. godine, većina prioriteta i preporuka još uvijek nije realizirana te ih je potrebno samo aktualizirati i početi provoditi:

1.Razviti monitoring alate koji se trebaju temeljiti na trogodišnjem istraživanju regionalnog indeksa konkurentnosti a radi jačanja lokalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem.
2.Osnažiti liderski kapacitet za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Quadruple Helix koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave, akademske zajednice i civilnog društva u rješavanju regionalnih razvojnih problema i jačanju regionalne konkurentnosti.
3.Osnažiti operativne kapacitete za korištenje financijskih instrumenta EU-a koji potiču regionalni razvoj.
4.Analizirati učinkovitost teritorijalne podjele Hrvatske te težiti optimiranju ustrojstva Hrvatske tako da se ostvari upravljački i financijski kapacitet za suradnju na svim razinama organiziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja.
5.Intenzivirati metodu otvorene koordinacije na razini ministarstava radi jačanja konzistentnosti vladinih politika u otklanjanju razvojnog jaza između i županija (NUTS 3).
6.Razviti regije znanja. Regije (interesno povezivanje županija) trebaju u žarište aktivnosti staviti znanje i njime pomno upravljati.
7.Koristiti financijske i nefinancijske instrumente za restrukturiranje gospodarske strukture u regijama i županijama.
8.Jačati poduzetnički kapacitet regija i županija.
9.Jačati investiranje u regije i županije.
10.Jačati regionalne infrastrukturne kapacitete.
11.Podići kvalitetu života u županijama.

Na skupu je održana i panel diskusija 'Kako podići konkurentnosti županija u Hrvatskoj?' na kojoj se raspravljalo o konkretnim mjerama za povećanjem konkurentnosti kao i mogućnostima u korištenju sredstava iz EU fondova za regionalni razvoj.

Istraživanje je provedeno prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD) Provedeno mjerenje i rangiranje regionalne konkurentnosti temelji se na analizi kvantitativnih i kvalitativnih podataka o poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju. Statistički podindeks sastoji se od 8 stupova, a anketni od 9 stupova konkurentnosti.

Statistički podindeks

1. Demografija, zdravlje i kultura
2. Obrazovanje
3. Osnovna infrastruktura i javni sektor
4. Poslovna infrastruktura
5. Investicije i poduzetnička dinamika
6. Razvijenost poduzetništva
7. Ekonomski rezultati – razina
8. Ekonomski rezultati – dinamika

Perceptivni podindeks

1. Lokacijske prednosti
2. Lokalna uprava
3. Infrastruktura
4. Vladavina prava
5. Obrazovanje
6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija
7. Tehnologija i inovativnost
8. Klasteri
9. Marketing i menadžment