Već sad su inozemni bankovni računi Vladimira Putina i njegovih brojnih bliskih suradnika 'zamrznuti', na snazi je zabrana izvoza za proizvode iz sektora visokih tehnologija, neke ruske banke su odsječene od međunarodnog platnog prometa, ruskim zrakoplovima je zabranjen ulazak u europski zračni prostor, a brodovima iz Rusije zabranjen je pristup europskim lukama. Koje sankcije dolaze u obzir osim navedenih? I koliko smisla one imaju?
'Preostalo je još relativno malo toga', kaže David Sirakov, direktor Atlantske akademije savezne zemlje Rheinland-Pfalz za Deutsche Welle (DW).
Bit će 'iznimno teško etablirati dodatne sankcije koje ne bi osjetljivo pogodile one koji sankcioniraju, dakle Zapad i pogotovo Njemačku. To se prije svega tiče opskrbe plinom', kaže Sirakov.
vezane vijesti
Tri baltičke zemlje, Estonija, Litva i Latvija, već su 1. travnja kompletno obustavile uvoz plina iż Rusije. Trenutno svoje potrebe pokrivaju uz pomoć plinskih rezervi koje su uskladištene u Latviji. U svibnju će baltičke zemlje preko jednog novog plinovoda biti priključene na europsku plinsku mrežu.
Njemačka kemijska industrija upozorava na posljedice sankcija koje se tiču ruskog plina: 'Svaki kilovat-sat, svaka tona prirodnog plina koja bude nedostajala u kemijskoj proizvodnji, u odgovarajućoj mjeri reducira i produkciju u drugim poduzećima', kaže Jörg Rothermel iz Udruženja kemijske industrije (VCI). Bez dovoljnih količina plina moguća je nestašica ljepila, lakova i boja, dodaje on. Ali i problemi u opskrbi specijalnim plastikama, te umjetnim gnojivom koje se koristi u poljoprivredi i proizvodnji prehrambenih namirnica, napominje Rothermel.
Ključnu ulogu u realizaciji poslova vezanih uz opskrbu energentima igraju financijski instituti poput Gazprombanke. Velika Britanija je već u ožujku sankcionirala Gazprombanku, na listama EU-a ta se banka za sada ne pojavljuje. Jörg Krämer, glavni ekonomist njemačke banke Commerzbank, smatra da bi se trebalo odustati od tog poteza: 'Zapad bi time naškodio sam sebi, u slučaju da se sankcionira sve ruske banke to bi značilo da zapadni uvoznici plina svoje račune više ne mogu plaćati novčanim transakcijama.'
Većina velikih ruskih banaka je na temelju EU-sankcija „izbačena” iz sustava međunarodnog platnog promet Swift, preko kojeg se i odvijaju te transakcije. Gazpromova banka je ciljano izuzeta od tog poteza.
Sankcije u tehnološkom sektoru?
Osim financijskog tržišta, planira se ponovno baciti pogled i na sektor tehnološke robe, najavio je u nedjelju njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Politolog Sirakov smatra da u tom sektoru postoje sigurno određene mogućnosti pojačavanja sankcija, ali i dodaje da su mnoge branše u Rusiji ionako već blokirane – jer poduzeća zbog financijskih transakcija više ne mogu naručivati proizvode iz inozemstva.
Tako se može čitati izvještaje o tvornicama tenkova koje zbog sankcija ne mogu dobavljati potrebni materijal i zato moraju obustaviti produkciju. Pitanje je vremena, kaže Sirakov, „kada će i druge firme i drugi proizvodni procesi u ruskoj industriji naoružanja biti pogođeni postojećim sankcijama“.
Poduzimanje određenih akcija protiv konkretnih osoba, dakle ciljano blokiranje ulaska ili zamrzavanje bankovnih računa osoba iz Putinovog okruženja, igraju pritom ipak podređenu ulogu. Mogući su i neki dodatni potezi u pogledu sankcija, kaže Sirakov: 'Ali kad se radi o stvarima koje idu dalje od već usvojenih mjera, o stvarima koje bi vodstvo u Moskvi doista zaboljelo, tu baš i nema puno manevarskog prostora, čini mi se.', piše DW.
