Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić uvjerljivo je osvojio drugi uzastopni mandat, a njegovi naprednjaci započinju drugo desetljeće na vlasti. Na mađarskim parlamentarnim izborima premijer Viktor Orban potvrdio je nadmoć i osvojio četvrti mandat zaredom. Koje poruke šalju rezultati izbora u Srbiji i Mađarskoj? Što možemo očekivati od njihova odnosa prema Rusiji i regiji te u našim odnosima s tim susjednim zemljama? Bile su to teme HTV-ove emisije Otvoreno
'Zbog nečega je većinskom tijelu Mađarske i Srbije liberalna demokracija onakvog tipa kakav postoji u zemljama EU-a na neki način možda nedovoljno privlačna', kaže doc.dr. sc. Jadranka Polović sa Sveučilišta Libertas i Hrvatske udruge za međunarodne odnose, komentirajući rezultate izbora u Srbiji i Mađarskoj u HTV-oj emisiji 'Otvoreno'.
Politički analitičar Denis Avdagić rekao je da po izvještajima OESS-ovih promatračkih misija vidljivo da postoji jasna razlika između Mađarske i Srbije te da je jedna zemlja daleko više odmaknula u demokraciji, a da je druga prilično zaostala. Kao ključni problem Srbije istaknuo je da nemaju kontinuirano lidere koji pružaju alternativu. Rekao je i da je rat u Ukrajini natjerao birače diljem Europe da traže stabilnost te da je to vidljivo i u Hrvatskoj.
Prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kontrolu medijskog sustava u Srbiji.
'Toliko je predsjednik Aleksandar Vučić dominirao ne samo ovom predizbornom kampanjom, nego konstantno godinama dominira u tom prostoru da građani Srbije gotovo da ne mogu zamisliti da se sutra probude, a da on više nije politički aktivan', rekao je Bandov.
Vučića je ocijenio izrazito kvalitetnim komunikatorom, a rekao je i da vrlo uspješno sjedi na tri stolice - kineskoj, ruskoj i onoj Europske unije. Nadovezao se prof. dr. sc. Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica.
'Kad sjedite na dvije, tri stolice, ako su te stolice dovoljno blizu jedna do druge, onda je to vrlo udobno. Ali kad se stolice počinju razmicati, onda to postaje sve neudobnije i neudobnije, do trenutka u kojem se mora odlučiti ili pasti s obje stolice', rekao je Ogorec.
Polović je rekla da zemlje koje se pridružuju EU obično prvo postaju članice NATO-a, ali da bi ovaj put NATO, a pogotovo SAD, mogao izvršiti pritisak na EU da primi Srbiju, možda i neke druge zemlje regije, kako bi bila uvedena u sferu Zapada, a ipak sačuvana stabilnost. Dodala je da se više od 80 posto građana Srbije protivi članstvu u NATO-u, ali nisu protiv Europske unije.
Avdagić je rekao da je ulazak u EU nemoguće postići u ekspresnom roku, bilo da se radi o Ukrajini, Srbiji ili BiH, ali da je potrebno brzinski reagirati i početi privlačiti zemlje koje su bile marginalizirane na tom putu. Što se tiče sjedenja na više stolaca, misli da će Vučić to raditi kao i dosad - dok god može.
'A moći će dok god iz EU-a ne dođe vrlo jasno - dosta je', dodao je Avdagić.
Ogorec smatra da će Vučić nastojati maksimalno koliko može zadržati prijateljske odnose s Rusijom, odnosno predsjednikom Vladimirom Putinom.
'Drugim riječima, od osude neće biti ništa, neće biti ništa ni od osuđivanja Rusije i ruske politike. Hoće li se distancirati od njega u većoj mjeri, to ovisi samo o pritisku Europske unije', rekao je Ogorec.