Kineska vlast najavila je da će u skorom vremenu, spominje se 2030. godina, Kina osigurati svoj suverenitet i jurisdikciju upravo nad Tajvanom, čiju neovisnost do sada uspješno podržava SAD. Na pitanje je li u ovom trenutku neupitna vojna snaga Kine, posebno kineske ratne mornarice, Tabak je odgovorio da te stvari treba uzeti sa "zrnom soli".

'S jedne strane nedvojbeno je da Kina zadnjih desetljeća napreduje na svim poljima, ne samo gospodarskim već i na vojnom polju. Njihova se mornarica u zadnjih 20 godina utrostručila i trenutno je najbrojnija na svijetu. Ali to treba uzeti sa zadrškom. Puno je tu raznih brodova i korita koja se broje, a nisu sva za prvu liniju. Osim toga, u tom mnoštvu resursa zapravo je relativno malo onih kapitalnih jedinica, tehnološki najzahtjevnijih, a te su stvari najvažnije čim se malo odmakneš od svoje obale', ustvrdio je Tabak za HRT.

Kina je nedavno lansirala raketu Dugi marš 78 koja može dosegnuti orbitu i napasti bilo koju točku na planetu, a da se ne može predvidjeti koji je njegov cilj. Tabak kaže da su ciljevi prilično jasni.

'Ciljevi se biraju odvojeno od dnevne politike, za ovakva oružja gleda se strateškog neprijatelja i njegove ključne točke. I sad, takav projektil je isproban, to je izazvalo određenu pažnju, najviše iz američkih izvora koji onda takve stvari koriste ne bi li i u domaćoj javnosti opravdali potrebu za daljnji rast vojno-tehničkih izdvajanja koja su kod njih impresivna. To je najlakše postići ako uvjerite javnost da se netko tko vas baš i ne voli naoružava do zuba', smatra Tabak.

Ističe kako utrka u naoružanju nipošto nije završila, nego ulazi u novu fazu svaki put kada se tehnologije osvježe i otvore nova polja - od kibernetičkog ratovanja, razvoja umjetne inteligencije, razvoja hipersoničnog oružja, korištenja svemira i onemogućavanja protivnika da ga koriste.

'Sve su to polja na kojima se u zadnje vrijeme odmjeravaju snage', poručio je.

Tajvan ima 175 tisuća profesionalnih vojnika na 23 milijuna stanovnika, u roku 24 sata pod oružje mogu staviti još dodatnih milijun rezervista u slučaju da se Kinezi odluče na invaziju Tajvana. Nepoznat je i broj američkih specijalaca i instruktora koji su prisutni desetljećima u tajvanskoj vojsci.

'Samostalnost Tajvana, ovakva kakva jeste, ne ovisi samo o vojsci, o Amerikancima i ostalim saveznicima već ima veze i s gospodarskim pitanjima. Naime, morima oko Tajvana prolazi velika količina međunarodnog trgovinskog prometa koji bi stao u slučaju bilo kakvoga rata, a da ne govorimo o tome da je Tajvan jedan od najvećih svjetskih proizvođača komercijalnih mikroprocesora', objasnio je Tabak dodavši da kada tajvanska proizvodnja mikroprocesora "malo štucne" onda cijela autoindustrija ima zastoje koje upravo sada gledamo zbog suše na Tajvanu koja im je otežala hlađenje pogona.

'Kada bi stvarno došlo do ratnog sukoba, cijelo bi svjetsko gospodarstvo stalo na jedno ozbiljno vrijeme. Mislim da bi tu svi jako trpjeli i toga je Kina jako svjesna', ustvrdio je.

'Kina ima brojne takmace u regiji koji se više-manje boje oružanog sukoba i ne bi baš bili sretni gledati kako Kina oružano rješava pitanje Tajvana računajući da idući na redu mogu biti njihovi brojni teritorijalni nesporazumi s Kinom', dodao je.