Hrvatska seljačka stranka (HSS) protivi se odluci Vlade o smanjenju poticaja na stambenu štednju ističući u današnjem priopćenju kako je stambena štednja u razvijenim zemljama Europe uobičajena i redovno poticana
'Dok je u razvijenim zemljama Europe stambena štednja uobičajena i redovno poticana, Vlada odjednom 'shvaća' da je to u stvari 'nenamjensko trošenje' proračunskog novca', ističe HSS.
Komentirajući Vladino objašnjenje kako se poticaji smanjuju jer Hrvati ionako ne kupuju stanove, ne grade i ne dograđuju kuće, HSS upozorava da se u Vladi 'nisu sjetili da se stambena štednja može koristiti za poboljšanje energetske učinkovitosti na stambenim objektima, a to je program koji bi trebalo poticati'.
'Kaže Vlada da to neće značajnije utjecati na standard građana. Neće to građani ni primijetiti. I vjerojatno je Vlada u pravu. Pa građani nisu, po Vladi, primijetili ni povećanje PDV-a na 25 posto, ni povećanje cijene struje, plina, goriva, pa čak ni uvođenje pet posto PDV-a na osnovne životne namirnice (kruh, mlijeko). Neće građani vjerojatno primijetiti ni poskupljenje vode uredbom Vlade', navodi HSS dodajući kako 'građani ne primjećuju ni mrtvilo u investicijama, kontinuirani rast broja nezaposlenih'.
'Nisu građani primijetili ni stranačko kadroviranje, kao ni povećanje plaća podobnim stranačkim 'managerima' kao nagradu za masovno otpuštanje radnika. Kao što je to trenutno slučaj s Podravkom', nastavlja HSS napominjući kako, da su primijetili, 'vodeća stranka ove anti socijaldemokratske Vlade ne bi uživala tako veliku potporu građana'.
'A dok joj god građani daju tako veliku potporu, Vlada će u svojim odajama misliti da radi dobro. Opasno je ne primijetiti!', upozorava HSS upućujući građanima pitanje - 'do kad će Hrvati trpjeti, koliko još imamo strpljenja i snage'?
Vlada je jučer usvojila prijedlog izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se državni poticaji s 15 posto smanjuju na 10 posto. To znači da će najviši iznos državnih poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u godini dana sa 750 kuna pasti na 500 kuna, a Ministarstvo financija će tijekom ove godine s bankama i stambenim štedionicama razgovarati o drugačijem modelu poticanja kupovine stanova.
Ministar financija Slavko Linić ustvrdio je kako se poticaji ne smanjuju radi ušteda u državnom proračunu, kako se komentira u javnosti, nego zato što su analize pokazale da se tu zapravo radi o nenamjenskom trošenju sredstava. Mi stimuliramo stambenu štednju građana koji uopće nemaju namjeru kupovati stanove, a godišnje se na to iz proračuna potroši 160 milijuna kuna, rekao je Linić.
