Suprotno grčkoj pravoslavnoj tradiciji, premijer Aleksis Cipras je funkciju preuzeo položivši sekularnu zakletvu. Umjesto na Bibliju, prisegnuo je na grčki ustav, upravo zbog svojeg ateističkog uvjerenja. Svojim je potezom šokirao mnoge, budući da je došao na najvišu državnu dužnost unatoč činjenici da ne vjeruje u Boga, što je, prema portalu Quartz's, veoma rijetka pojava među svjetskim liderima. Analizirajući vijesti i javne izjave lidera, taj portal došao je do spoznaje da su u Europi na ključnim liderskim funkcijama uglavnom vjernici, dok su na čelu najmanje triju zemalja ateisti. Uz Ciprasa, kao nereligiozni spominju se naš premijer Zoran Milanović i francuski predsjednik Francois Hollande
Vjera u Boga na niskim je granama diljem Europe, što bi moglo sugerirati više ateističkih vođa, no europski lideri i dalje su uglavnom religiozni.
Izuzetak su navedena trojica, a na portalu Quartz's navode da im je najčudniji hrvatski primjer. Nije im, naime, jasno kako je nevjernik Zoran Milanović uspio osvojiti najvišu razinu vlasti u zemlji u kojoj se više od 90 posto građana smatra katolicima. Ističu da Milanović nije sklon pohoditi crkve za vjerskih blagdana pa mu stoga vjerske vođe nisu naklonjeni. Na pitanje o vjerskom opredjeljenju Milanović je u jednom predizbornom intervjuu rekao: 'Kršten sam i oženjen u crkvi, ali vjernik nisam. Kao i svaki čovjek, tragam za smislom i spoznajom.' Za razliku od bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, koji se izjašnjavao kao agnostik, novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u skladu je s proklamiranim vjerskim uvjerenjima većine hrvatskih građana, katolkinja.
Slično kao hrvatski premijer, francuski socijalistički predsjednik unatoč tome što je odgojen kao katolik, danas se izjašnjava kao ateist. 'Došao sam do te točke spoznaje u kojoj mi se iskristaliziralo uvjerenje da Bog više ne postoji, nego postoji', izjavio je 2002. Francois Hollande. Isto je ispričao i jednom francuskom katoličkom tjedniku: 'Nisam praktični vjernik, ali poštujem sve vjernike. Moja vjera je da ne pripadam ni jednoj.'
Većinskom religioznom korpusu europskih političara pripada i moćna njemačka kancelarka Angela Merkel. Iako je stasala u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, Merkel je odgajana u religioznoj obitelji, budući da joj je otac protestantski pastor.
'Vjerujem u Boga i religija je moj stalni pratitelj, otkad znam za sebe', istaknula je svojedobno Merkel.
Ako je suditi prema uvjerenjima aktualne norveške vlade, čini se da su političari u Norveškoj najveći vjernici u Europi. Tamo je, naime, 17 od ukupno 18 ministara u vladi izrazilo svoju pripadnost Luteranskoj crkvi. To, zapravo, ni ne treba čuditi, budući da je norveška crkva do 2012. godine imala status državne crkve. Zbog povijesne (jednoglasne) odluke otprije tri godine, Norvežani su dobili sekularnu državu bez službene religije. Takva radikalna odluka nije šokirala većinu tamošnjeg stanovništva, jer su ionako Norvežani glasili za najmanje pobožne Europljane. Rijetko pohode crkvu, a samo ih je 20 posto vjeru istaknulo kao važnu stavku u životu.
Uz prevladavajuće vjernike i rijetke ateiste koji su transparentni u izražavanju svojih vjerskih uvjerenja, na portalu Quartz's zamijetili su i podosta onih neodređenih, koji još uvijek čekaju svoj moment prosvjetljenja. Jedan od njih je i slovački premijer Robert Fico koji se prethodno odredio kao ateist, pa se predomislio kazavši da je katolik, e da bi nedavno odbio razgovarati o privatnim stvarima poput vjere. Neobično, rekli bismo kontradiktorno, vjersko određenje za sebe je smisli bjeloruski predsjednik diktatorskih manira Aleksandar Lukašenko, koji se naziva 'pravoslavnim ateistom'.
Danska premijerka Helle Thorning-Schmidt je krštena, ali nije krizmana, povremeno ide u crkvu, a ne vjeruje u vječni život, spasenje, raj i pakao.Potencijalni budući britanski premijer Ed Miliband iz Laburističke stranke, izjasnio se javno da ne vjeruje u Boga (Alastair Campbell, bivši slavni spin doktor laburističkog premijera Tonyja Blaira, svojedobno je rekao 'ne bavimo se Bogom').
Aktualni konzervativni premijer David Cameron ima složeniji odnos prema religiji. Crkva je 'zaista važna' konzervativnom premijeru, kako je rekao, ali su mu 'malo nejasni neki teži aspekti vjere'.
Čitatelji su Quartz's upozorili i na slučaj aktualne švicarske predsjednice Simonette Sommaruga koja je izašla iz okrilja Katoličke crkve i još uvijek se traži po pitanjima religije.'Čak i ako su nevjernici unatoč uvriježenoj praksi počeli na izborima osvajati više glasova od vjernika, za jednu zemlju smo sigurni da će joj na čelu uvijek biti jako religiozna osoba: riječ je, pogađate, o Vatikanu', zaključuje autor članka na portalu Quartz's.
U našoj infografici doznajte na čelu kojih europski država 'stoluju' vjernici, odnosno, čiji poglavari po pitanju vjerskih uvjerenja i dalje nisu načisto sami sa sobom.
