Tako je pred glasanje Europskog parlamenta u utorak u Strasbourgu njemačka zastupnica iz redova zelenih, Rebecca Harms, objavila da je kompanija Philip Morris International potrošila 1,5 milijuna eura u 2012. na ručkove i večere za europarlamentarce. No kako prenosi EUobserver, kompanija je ubrzo objavila demanti tvrdeći da su optužbe lažne i pretjerane te da je potrošeno između 1 i 1,25 milijuna eura na ukupno branjenje interesa duhanskog giganta u prošloj godini.

Zastupnica je potom revidirala svoju izjavu, no zato je nakon glasanja u parlamentu udruga Corporate Europe Observatory, koja se bori za veću transparentnost, uložila žalbu kod Parlamenta i Komisije protiv PMI-ja tvrdeći da je kompanija iznijela nepouzdane podatke o točnom opsegu svog lobiranja. Prema njihovim izvorima, kompanija je potrošila oko 350.000 eura više od prijavljenog iznosa.

Što se tiče samog glasanja u parlamentu, rezultat je bio polovičan. Inicijalni prijedlozi Komisije su bitno ublaženi, no ni duhanska industrija nije polučila željene rezultate. Tako e-cigareta (tržište u stalnom porastu koje se smatra najvećim konkurentnom klasičnoj duhanskoj industriji) ostaje u slobodnoj prodaji. Prema napisima europskih listova (Le Monde, Libération), duhanska industrija tek sada počinje aktivno sudjelovati u proizvodnji e-cigareta kupujući manje kompanije.

Nije uvedena zabrana na tanke cigarete, a za zabranu prodaje cigareta s okusom mentola, koju je Komisija predlagala, uvedeno je tranzicijsko razdoblje od osam godina.

Unatoč intenzivnim lobiranju, upozorenja o štetnosti odsad će pokrivati 65 posto kutije. Komisija je tražila 75 posto, a kompanije ostanak pri aktualnoj direktivi od 30 do 40 posto i smještanje upozorenja na dno kutije.

Uz nove regulative o ograničavanju duhanskih proizvoda koje nakon Parlamenta moraju odobriti države članice (prema procjenama, do kraja godine trebalo bi se doći do kompromisa) glasanje je nanovo iznijelo problem transparentnosti. Naime, zastupnici ne bi trebali primati poklone u vrijednosti većoj od 150 eura.